Portparolka TI za Bosnu i Hercegovinu, Ivana Korajlić istakla je da ne postoje egzaktni podaci o tačnim posljedicama poplava. Međutim, navodi ona, međunarodne institucije vele da je u poplavama pričinjena finasijska šteta od 2, 03 milijarde KM u Federaciji BiH , u Republici Srpskoj 1,89 milijardi KM i 57, 89 miliona KM u Brčko distrihtu.
Na žalost, broj ljudskih žrtava, navodi Korajlićeva, još uvijek nije zvanično predatvljen javnosti. Najgore od svega je da nije u potpunosti jasno koliko će poplave koštati ionako posrnulu privredu BiH i kako će se država suočiti s poteškoćama koje tek dolaze.
"Istraživanje je provedeno kroz intervjuisanje lokalnih predstavnika institucija, organizacija i građana, službi bezbijednosti, Crvenog krsta i organizacija koje su ma terenu bile uključene u samu raspodjelu pomoći, kao i samim građanima na kraju krajeva", navodi Korajlićeva.
Osnovni zaključak analize istraživanja je da su BiH institucije bile gotovo nezapažene nakon polava! Zanimljivo je, kakom se navodi u izvještaju TI da su se vlasti sa državnog nivoa uključile tek kroz Donatorsku konferenciju, ali zato još uvijek nisu sprovedeni mehanizmi raspodjele sredstava nakon Donatorske konferencije. Relana pomoć je stigla jedino od Oružanih snaga.
Zanimljivo je, kako navodi Korajlićeva da je istraživanje pokazalo kako je pomoć u Federaciji BiH protumačena kao klasični "predizborni" marketing:
"Dakle, građani smatraju da su same vlasti nanijele više štete nego koristi kroz davanje obećanja koje ne mogu ispuniti i kroz prevazilaženje samih svojih nadležnosti kroz obećanja."
Sudeći prema informacijama iznesenim od strane predstavnika opština u Republici Srpskoj, pomoć Vlade Republike Srspke zavisila je od toga, koja je stranka na vlasti u opštini/gradu. Dok su u Doboju i Bijeljini, gdje je na vlasti SDS, nezadovoljni republičkim tretmanom, u Šamcu gdje vlada SNSD, imaju samo riječi pohvale, navodi se u izvještaju TI.
Ovdje je vrlo važno istaći, navodi se u izvještaju da primjera radi gradske vlasti u Doboju smatraju da je greška Vlade RS zabrana uplaćivanja finasijske pomoći bez posredovanja entiteskih institucija. Konkretno, prema procjenama administracije, da je Grad Doboj otvorio sopstveni račun za prikupljanje pomoći, mogao je prikupiti 5 miliona KM, a toliko je sakupljeno ukupno za RS na republičkom računu (Doboj je, kako tvrde, od ovih 5 miliona dobio samo 25 000KM)
Treba navesti, kako stoji u istraživanju TI da Bijeljina, primjera radi nije dobila prioritetni status za obnovu iako se pod vodom našlo 10 000 domaćinstava, stoji u izvještaju. Pored toga u Bijeljini su čak dva puta popisivane štete jer Vlada RS nije priznala obrasce koje je koristila Gradsak Komisija za popis štete.
Primjedbe na vaučere:
U izvještaju TI stoji da je došlo do pojave mikroinflacije na području gdje su primjebjivani vaučeri. Sve je poskupjelo, došlo je do poteškoća u nabavku robe, a sami prodavci su bili izuzetno oprezni jer u početku vaučeri nisu bili aktivni i nisu imali pokriće.
Generalno, stoji u izvještaju TI, građani su bili nezadovoljni radom lokalnih institucija. Nezadovoljstvo je zaista veliko i obuhvata rad popisnih komisija za nadoknadu štete, koordinacije lokalnih sa entitetskim i državnim vlastima, pa do samog saopštavanja o broju nastradalih, navodi se u istraživanju TI.
Takođe postoje mnoge zamjerke na pomoć iz privatnih izvora. Od činjenice da ovakav vid pomoći nije bio uvezan sa organizacijama na terenu poput Crvenog krsta, Merhameta i Karitasa, do činjenice da pojedini ljudi su dva puta dobijali pomoć, da je pomoć dijeljena grsđanima koji nisu bili ugroženi polavama, a nekoj pomoći se gubi svaki trag...
Još jednom, treba podcrtati da ljudi na terenu percipiraju svaku influenciju politilčara u događajima u vezi sa poplavama kao predizbornu kampanju. Ni sami političari u većini slučajeva nisu bili u stanju da povuku jasnu crtu između obnašanja svoje funkcije i predizbornog marketinga, stoji u izvještaju Transparemcy Internacionala-a
