Sve to, o čemu sanjaju mnogi svjetski zaljubljenici u prirodu, moguće je na dalekom Galapagosu.
Foto: A.Davey / Flickr.com
Ni jedna životinja koja žive u ovom božanstvenom Nacionalnom parku ne plaši se ljudi. Pošto je većina vrsta endemska (čak jedna od 13 vrsta životinja ovdje može se pronaći samo na Galapagosu), putovanje do ovog ostrva je jedinstveno životno iskustvo.
Foto: Michael R Perry / Flickr.com
Najbolji način da se obiđe ovo životinjsko carstvo je u okviru
prirodnjačkih tura. Zanimljivo je da su ostrva u otprilike istom stanju,
u kakvom ih je zatekao Čarls Darvin, pa na jednom od njih na koje se
slavni naučnik prvi put iskrcao, Floreani, i dalje možete da vidite bure
za rum, u kom su posjetioci ostavljali pisma za one koji će ga posjetiti
poslije njih.
Ljudi i dalje ubacuju razglednice koje se poslije dijele budućim posjetiocima.
Foto: Sophie Robson / Flickr.com
“Ovo je neukroćena zemlja... Jedno od rijetkih mesta na svijetu koje je
zaista divlje”, kaže jedan od posjetilaca Džim Kalavej iz Ilinoisa.
On zajedno sa drugim putnicima žednim znanja može da čuje mnogo toga od
eminentnih naučnika koji na Galapagosu imaju ulogu svojevrsnih
turističkih vodiča.
Štaviše, mogu da nauče da fotografišu i to uz jasne instrukcije fotografa National Geographica.
Foto: protographer23 / Flickr.com
Na ostrvu Espanjoli, mogu da pješače nepristupačnim stazama i traže gnijezda albatrosa. Na Đenovezi, čiji pejzaži podsjećaju na one s Mjeseca, posmatraju najveće kolonije crvenonogih bluna na svijetu. Ti srećnici, prelaze i preko pjeskovitih puteva Brda zmajeva na ostrvu Santa Kruz, kako bi uživali u pogledu na iguane.
Foto: Derek Keats / Flickr.com
Svaki posjetilac Galapagosa postaje istraživač. Možda i najbolji deo te
uloge je ispitivanje Morskog rezervata Galapagos, drugog najvećeg na
svijetu, koje je sastavni dio ture.
Iako ovaj dio svijeta danas
posjećuje tri puta više ljudi nego u periodu od prije 20 godina (prošle
godine Galapagos je posetilo 200.000 ljudi), posjetioci ostrva sa
odgovornim operatorima zapravo pomažu da se popravi šteta, koju su
načinili nesmotreni lovci, ribari i pirati.
Šezdeset procenata
od iznosa svake kupljene ulaznice, koja košta 100 dolara, odlazi
direktno u kasu Servisa Nacionalnog parka Galapagos, iz koje se
finansiraju prirodnjaci, restauratori i rendžeri koji neumorno rade na
očuvanju ovih ostrva.
Foto: cdorobek / Flickr.com
Jedna od vođa ekspedicije Pola Tejlg, kaže da je svega 84 broda dobilo
dozvolu da uđe u područje nacionalnog parka, od kako je ona ovdje počela
da radi 1994.
Pravila su veoma stroga i svi posjetioci moraju biti u pratnji prirodnjaka. U turi ne smije biti više od 16 ljudi.
Loša strana takve discipline je što posjetioci ne mogu dugo da se
zadrže. Oni ne mogu da proniknu u tajne ostrva ništa više od bilo kog
drugog “istraživača”.
Takođe, sa rastom broja turista, domaće
stanovništvo počinje da migrira ka Galapagosu i osjeti blagodeti novca
koji su ovi spremni da ostave.
Tejgl kaže da se rast naseljenih oblasti veoma slabo kontroliše.
Foto: Derek Keats / Flickr.com
Priča o Usamljenom Džordžu, kornjači koja je bila simbol Galapagosa i
koji je uginuo na ostrvu Santa Kruz 2012. ukazuje na značaj kontrole
konzervacije.
Iako osobe koje su bile zadužene za brigu o
Džordžu i koje i dalje brinu o njegove dvije ženke, gaje nade da će možda
njihove ljubimice ipak položiti jaja, pošto one mogu zadržati zdravu
spermu i do tri godine prije nego što se same oplode, vjeruje se da je
vrsta zvanično istrebljena.
Foto: cdorobek / Flickr.com
Ipak, mnoge inicijative u Centru za očuvanje divljeg svijeta bile su
uspješne, uključujući i projekat oživljavanja populacije kornjača sa
Espanjole. U tome im je pomogao Super Dijego, vrlo živahna kornjača koja
se vratila na Galapagos iz Zoo vrta u San Dijegu.
Osamdeset procenata mladih kornjača na ostrvu potiče od Dijega i njegovih pet djevojaka.
Foto: cdorobek / Flickr.com
Foto: Derek Keats / Flickr.com
Foto: Paul Krawczuk / Flickr.com
Foto: putneymark / Flickr.com
Foto: SaraYeomans / Flickr.com
Izvor B 92
