„Berlin je siromašan, ali seksi“, tako se jednom prilikom izrazio berlinski gradonačelnik Klaus Voverajt (Socijaldemokratska partija Njemačke). Berlin je na glasu kao jedna od najpopularnijih evropskih metropola, ali ne i kao pretjerano ekonomski uspješna. Jeftine stanarine i buran noćni život privlače mlade ljude iz cijelog svijeta u glavni grad Njemačke i to još od pada Berlinskog zida prije 25 godina. Među njima se već dugo nalaze i mladi Izraelci, koji dolaze u Berlin frustrirani zbog političke i ekonomske situacije u svojoj zemlji.
Jeftina hrana ili povoljno poslovno okruženje?
Ili možda jednostavno zato što su za njih troškovi života u Njemačkoj kudikamo manji. Nedavno je prašinu podigla jedna bizarna objava na Fejzbuku mladog Izraelca koji živi u Berlinu. On je objavio fotografiju pudinga na polici jednog supermarketa, na kojem stoji cijena od 19 centi, uz poziv „Vidimo se u Berlinu!“. Do sada je preko milion internet korisnika pogledalo tu fotografiju na Fejzbuku. Šolja čokoladnog pudinga za 19 centi. Ali ono što mladić nije mogao da pretpostavi jeste to da će njegova objava rasplamsati ljutnju njegovih sunarodnjaka. U Izraelu je isti proizvod višestruko skuplji. Potom su desetine hiljada Izraelaca objavili da žele da se presele u „zemlju jeftine hrane“.
No, očigledno je da njemački glavni grad postaje sve privlačniji i za uspješne poslovne ljude. Informatički stručnjaci, koji su se u Izraelu navikli na visoke plate i lagodan život, otkrivaju Berlin kao grad iz kojeg mogu pristupiti svim evropskim tržištima. „Prepoznali smo kakav potencijal Njemačka za razliku od SAD-a ima“, kaže Moshe Bar-Oz, osnivač mladog izraelskog preduzeća Šop It. „Ovdje gotovo da nemamo konkurenciju“, priča Bar-Oz. On se u Berlinu lično sastaje sa šefovima velikih preduzeća. „Ko bi u SAD-u nekoga poput mene uopšte primijetio.“
Privlačnosti Berlina
Šop It je razvio tehnologiju koja po kuhinjskim receptima sastavlja detaljne liste za kupovinu. Oni od nedavno sarađuju s njemačkom stranicom GoFeminin koja se bavi stilom života. „Berlin je jeftiniji od Tel Aviva“, objašnjava Bar-Oz, koji razmišlja da preseli sjedište svoje firme u Berlin. Kao i mnogi drugi mladi preduzetnici, ni on se ne da zastrašiti izvještajima o navodnom anti-izraelskom ili anti-jevrejskom raspoloženju u Njemačkoj. Naprotiv, posebno mu se sviđa s kakvim se poštovanjem Nijemci odnose prema svojim izraelskim poslovnim partnerima. „Pitaju kad imamo vremena za njih, kad nam najviše odgovara da se sastanemo“, priča Bar-Oz.
Lior Vajn je prije tri mjeseca stigao u Berlin kako bi učestvovao u programu Plug and Play Accelerator izdavačke kuće Aksel Špringer. Njegova firma razvila je sistem pomoću kojeg se mladeži ili druge promjene na koži koje mogu dovesti do raka, mogu otkriti u ranoj fazi, upotrebom pametnog telefona ili digitalne kamere. Na ideju je došao kada mu je otac obolio od melanoma, jedne vrste raka kože. „Oporavio se, ali kako bi spriječio da se rak vrati, mora redovno da odlazi na kontrole“, kaže Vajn. „Ljekar mora golim okom da analizira promjene na mladežima. No, i doktor može biti pospan ili dekoncentrisan. I šta onda?“, upozorava Vajn. Ali zašto je baš izabrao Berlin? „Ovdje je sve ugodnije i prijatnije nego bilo gdje drugdje“, kaže mladi preduzetnik.
Berlin, vrata prema Evropi
Pet od osam finansiranih start-apova iz programa Plug and Play u posljednje vrijeme dolaze iz Izraela. I svi su u međuvremenu odlučili da ostanu u Berlinu. Tamo otvaraju kancelarije ili završavaju veliki dio svog poslovanja. „Svako u Njemačkoj gleda na Izrael kao na zemlju start-apova, posebno u području informatičke sigurnosti“, objašnjava Jerg Rajnboldt, koji vodi program. „To je možda stereotip, ali i istina.“ Za Izraelce je njemačko tržište probni test za potencijalne investitore, kako bi procijenili mogu li start-apovi uspjeti izvan granica vlastite države.
Iako u izdavačkoj kući Aksel Špringer podrška Izraelu ima dugu tradiciju, Rajnboldt uvjerava da su motivi u ovom slučaju čisto komercijalne prirode. „Željeli smo da imamo start-apove iz istočne Evrope, Turske i Izraela, jer vjerujemo da tamo nastaju mnoge dobre stvari“, rekao je Rajnboldt. „Bilo je to posve pragmatično. Želimo da radimo s kreativnim ljudima i zainteresovani smo za nove tehnologije. Zauzvrat im nudimo finansijsku potporu, upravljanje i puno kontakata“, naglašava Rajnboldt.
Nikad veća hajtek potražnja
Program izdavačke kuće Aksel Špringer je samo primjer za to koliko se jako Berlin zalaže za mlada preduzeća. Ljeti je u poznatoj berlinskoj četvrti Prenclauer Berg, otvoren centar za start-apove, koji bi trebalo da postane centralni dio berlinske preduzetničke scene. U nekadašnjoj pivari su se već smjestile internet firme poput Tvitera, Saundklauda, Mozile i Zendeska.
Ali i izvan ovih ciljanih finansijskih programa, mnogi Izraelci nalaze poslove u rastućem berlinskom hajtek sektoru ili dolaze s vlastitim idejama. U Špicu, berlinskom magazinu za Izraelce na hebrejskom jeziku, postoji posebna rubrika za start-apove u Berlinu. Takođe je jedna Fejzbuk grupa, pod nazivom Njemačko-izraelski hajtek forum, vrlo aktivna. Tamo ćete naći registar izraelskih, kao i njemačkih firmi. „U Njemačkoj još uvijek nedostaje ideja“, kaže Eli Ken-Dror, šef i suosnivač Vikomija, firme koja razvija programe. „Za razliku od Amerikanaca, Nijemci su još uvek gladni novih tehnologija. To je središte Evrope, nedaleko od Izraela i svih ostalih važnijih gradova na evropskom kontinentu“, rekao je preduzetnik Ken-Dror kojem je sasvim logično što toliko izraelskih firmi razmišlja da otvori podružnice u Berlinu.
Berlin više nije samo „siromašan, ali seksi“, nego je na dobrom putu da postane tipična evropska metropola – uspješna i vrlo privlačna.
