<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Učitelji, isprobajte nove metode podučavanja

Tradicionalne metode učenja poznate po tome što se primenjuju već decenijama unazad, a pokazuju veoma loše rezultate kada je u pitanju funkcionalno znanje, još uvek su, nažalost, najzastupljenije u školama

20. oktobar 2014, 12:00

Ako ste jedan od učitelja koji se i dalje drži dobrog starog principa – kreda i priča, znajte da je taj princip (ako se primenjuje usamljeno) samo star, ne i dobar. Ali, ne znači da se morate potpuno odreći načina na koji ste ceo svoj radni vek učili đake. Dovoljno će biti da postojeći sistem obogatite novim tehnikama podučavanja koje su pokazale sjajne rezultate u svetu, kada je u pitanju usvajanje znanja.

Ove moderne tehnike daleko su nadmašile tradicionalne na svim poljima, omogućujući bolju interakciju sa đacima i postavljajući uživanje u učenju iznad ocenjivanja na skali prioriteta svakog učenika. Na vama, kao ljudima koji oblikuju buduće generacije, leži odgovornost da deci date dobar primer prihvatanjem novih znanja i metoda u poslu kojim se bavite.

Zato vam predstavljamo tri nove tehnike koje će vam pomoći da postanete moderan učitelj i postignete ono čemu svi težimo – da prenesete znanje koje će deci ostati usađeno i nakon što napuste školske klupe.

Razmaknuto učenje

Učitelji koji su probali ovaj sistem učenja tvrde da on daje odlične rezultate. Takozvano “razmaknuto učenje” je metod u kojem se gradivo predviđeno za učenje “razbija” na tri dela uz desetominutne pauze između učenja. U tim pauzama učenici se ohrabruju da se odmore fizičkim aktivnostima – igra, sport i slično.

Razmaknuto učenje uključuje i navikavanje đaka da brzo i lako promene aktivnost kojom se u datom trenutku bave – iz učenja u igru i obrnuto. Na primer, petnaest minuta možete govoriti deci o kruženju materija u prirodi služeći se primerima ili prezentacijom, a onda desetak minuta mogu odmarati uz igru, pre nego što nastavite.

Rezultati zaista pokazuju da se znanje na ovaj način brze i lakše usvaja i duže zadržava nego kada se ceo čas bavite samo učenjem. Ključ je, zapravo, u moždanim ćelijama. Ovakav način učenja im pomaže da kreiraju moždane veze potrebne da bi se znanje usvojilo. Uz to, ima dobar uticaj i na nervni sistem jer omogućava opuštanje tokom učenja, razbijajući strogu i zategnutu atmosferu koja je kod tradicionalnog učenja često neminovna.

Fleksibilni dan

Fleksibilni dan je metoda podučavanja koja podstiče učitelja da ponekad zaboravi na raspored časova i umesto da svakog dana u nedelji predaje po nekoliko predmeta, odabere jedan dan kada će se đaci podeliti u grupe i ceo dan raditi predmet koji im u tom momentu zadaje najviše muka. Na ovaj način, učitelj će pokušati da svakom đaku posveti određeno vreme u toku dana i pomogne mu da savlada gradivo sa kojim ima poteškoće. Neko će fleksibilni dan koristiti da ponovi već stečeno znanje, a neko da nauči propušteno. Đacima će ovaj dan biti od velike koristi jer neće morati kod kuće sami da se suočavaju sa gradivom koje im je teško da savladaju.

Varijacija ove metode je i fleksibilna nedelja. To je nedelja u kojoj se od ponedeljka do petka, sve vreme, na časovima bavite jednim predmetom. Učenicima to pomaže da se u potpunosti fokusiraju i posvete, te da lakše usvoje i bolje učvrste znanje. Ova metoda daje najbolji rezultat kad se, u nekom trenutku tokom školske godine, nađete pred gradivom koje zadaje poteškoće većem broju đaka i za koje iz iskustva znate da se teže usvaja.

U zavisnosti od vaših đaka i toga šta mislite da će im bolje odgovarati, odaberite jedan od dva metoda – razmaknuto učenje ili fleksibilni dan.

Angažovanje

Novi metod učenja, nazvan “angažovanje”, ohrabruje studente da se malo angažuju i povežu sa stvarnim svetom, analizirajući pri tome sve što se dešava u različitim oblastima života. Naravno, ovaj metod se prilagođava uzrastu učenika, pa tako ne može biti isti za decu u prvom razredu osnovne i prvom razredu srednje škole. Odnosno, teme koje se nameću moraju biti u skladu sa uzrastom.

Umesto konvencionalnom metoda učenja, đake bi trebalo, ako ste to u prilici da povedete negde gde će to što uče videti i na delu. Recimo, ako učite o domaćim životinjama, a škola u kojoj radite je na selu, povedite decu da vide sve ono o čemu im govorite na času. Iznenadićete se koliko stvari zapravo ne znaju, iako možda žive u poljoprivrednom domaćinstvu.

Ideja je da se đaci više angažuju i ono što uče povežu sa stvarnim svetom. Ako se učitelj potrudi da im to omogući, znanje će biti usvojeno mnogo lakše i zaboravljeno mnogo teže.

Ove nove metode učenja za cilj imaju da podignu kvalitet edukacije na viši nivo i više uključe učenike u sam proces edukacije. Iako možda deluju komplikovano i ponekad je teško primeniti ih, sigurni smo da ih u određenim situacijama uz sasvim mali dodatni napor možete koristiti. Važno je da dobro upoznate svoje đake i odaberete metode koje su im najprimerenije. I rezultat neće izostati.


Izvor: Zelena učionica