U momentu dok čitate ovaj tekst više od 1.000 djece na ulicama Sarajeva, Banja Luke, Tuzle i Mostara učestvuje u dječijem prosjačenju ili nekom drugom obliku rada na ulici, pokazuje opsežna procjena rasprostranjenosti dječijeg prosjačenja i rada na ulici, njihovim uzrocima, kao i kapacitetu sistema da odgovori na ovaj problem.
“Djeca koja rade na ulici su podložna mnogim zloupotrebama i rizicima, od prekida školovanja, teških vremenskih uslova, do saobraćajnih nesreća i zlostavljanja. Djeca u ovoj studiji nedvojbeno žive u siromaštvu. Čak 28% djece u Sarajevu ukazuje da nisu jela dovoljnu količinu hrane u danu koji je prethodio razgovoru s njima. Između 40 i 54% djece na svim lokacijama su u nekom periodu iskusila 24 sata bez hrane”, neki su od zabrinjavajuih podataka dobijenih u istraživanju.
Istraživanje je poduzeo UNICEF u saradnji sa Federalnim zavodom za javno zdravstvo, IPSOS-om, Mobilnim timom za prevenciju prosjačenja Sarajevo, i osobljem iz dnevnih centara za djecu iz Banjaluke, Mostara, Sarajeva i Tuzle, a svi rezultati i preporuke istraživanja biće prezentirani u četvrtak,23 oktobra u 11:00 u zgradi Ujedinjenih nacija u Sarajevu (Zmaja od Bosne bb).
“Većina djece koja rade na ulici to rade da bi izdržavali svoje porodice. Iako djeca uglavnom navode da to niko od njih ne traži, ukazuju da postoji neko ko “vodi brigu o njima” ili “ih nadzire” na ulicama. To je obično roditelj i većina djece predaje svu ili dio zarade toj osobi. Iako se rad djece na ulici može opisati kao trgovina ljudima, u mnogim slučajevima bi se bolje moglo opisati kao roditeljsko zlostavljanje ili zanemarivanje”, stoji između ostalog u procjeni koju je UNICEF poduzeo kako bi se saznalo više o rasprostranjenosti dječijeg prosjačenja i rada na ulici, njihovim uzrocima, kao i kapacitetu sistema da se bavi ovim problemom.
Autori procjene uz konstataciju da se spomenuti slučajevi najčešće mogu opisati kao roditeljsko zlostavljanje ili zanemarivanje, napominju kako “u svakom slučaju, to ne znači da je krivično gonjenje i zatvaranje roditelja ispravno rješenje ili rješenje u najboljem interesu djeteta”:
“Većina djece živi u domovima u kojima ima ljubavi, gdje je prihod djece kojeg donesu u dom vitalno važan za preživljavanje porodice”, kažu autori procjene.
Izvor zasvakodijete.ba
