Govoreći pred Papskom akademijom nauka, papa je svojim komentarima okončao, kako stručnjaci kažu, diskusije o “pseudo teorijama” kreacionizma i inteligentnog dizajna, kakve je podržavao, prema mišljenju mnogih, njegov prethodnik Benedikt XVI.
Papa Franja je objasnio da ove naučne teorije nisu nekompatibilne sa postojanjem Tvorca, nego da ga čak “zahtijevaju”.
“Kada čitamo o nastanku svijeta u Knjizi postanja, padamo u iskušenje da Boga zamislimo kao mađioničara sa čarobnim štapićem. Ali to nije tako”, rekao je papa Franja.
“On je stvorio ljude i razvio ih prema unutrašnjim zakonima koje je usadio u svakog od nas, kako bismo mogli da se ostvarimo. Veliki prasak, za kog danas smatramo da je u osnovi svega što nas okružuje nije u kontradikciji sa intervencijom božanskog Tvorca, nego ga čak zahtijeva. Evolucija u prirodi nije nekonzistentna sa kreacijom, jer evolucija zahtijeva stvaranje bića koja će evoluirati.”
Katolička crkva dugo je imala reputaciju “antinaučne” institucije, za šta se najčešće kao primjer navodila inkvizicija, s kojom je suočen Galileo kada je izneo svoju “jeretičku” teoriju da se Zemlja okreće oko Sunca.
Međutim, komentari pape Franje zapravo su nastavak progresivnog rada papa Pija XII, koji je otvorio vrata evoluciji i aktivno govorio u korist teorije Velikog praska. Papa Jovan Pavle II je 1996. otišao korak dalje i sugerisao da je evolucija “više od hipoteze” i “dokazana činjenica”.
Međutim, u nešto skorijoj istoriji, Benedikt XVI i njegovi savetnici zagovarali su ideju toga da inteligentni dizajn podriva evoluciju – ideju da je prirodna selekcija dovoljna da objasni kompleksnost svijeta.
Njegov blizak saradnik, kardinal Šenborn, 2005. godine je napisao članak u kom navodi da je “evolucija u smislu zajedničkih predaka možda istinita, li evolucija u neodarvinističkom smislu – kao neplanirani proces bez intervencije više sile – nije”.
Đovani Bignami, profesor i predsjednik italijanskog Nacionalnog instituta za astrofiziku, kaže: “Papina izjava je važna. Mi smo direktni potomci Velikog praska, kojim je nastao svemir. Do evolucije se došlo stvaranjem”.
Đulio Đorelo, profesor filozofije nauka na milanskom Univerzitetu Deli Strudi, rekao je novinarima da papa “pokušava da smanji neslaganje ili barem pretpostavljeno neslaganje” s naukom.
Uprkos velikom razdoru u teološkim gledištima između njega i njegovog prethodnika, Franja je Benediktu XVI odao počast predstavivši njegovu bronzanu bistu u sedištu akademije u Vatikanskim vrtovima.
“Niko ne može reći da su nauke i učenje učinili da se njegova ljubav prema Bogu i bližnjima umanji”, rekao je tada Franja.
“Naprotiv, znanje, mudrost i molitva uvećale su njegovo srce i njegov duh. Zahvalimo se Gospodu na daru koji je dao crkvi i svijetu postojanjem i pontifikacijom pape Benedikta.”
