Na ovo pitanje urednika i voditelja Aleksandra Trifunovića odgovaraju
Tanja Topić, politička analitičarka, Lejla Bičakčić, direktorica Centra
za istraživačko novinarstvo, Almir Terzić, politički analitičar i Jan
Zlatan Kulenović, predsjednik OIA BiH.
Tanja Topić podsjeća da se o ovim izborima govorilo
kao o presudnim, istorijskim. Sada kada su izbori prošli, kaže da „nama
običnim smrtnicima predstoji da prođemo neku vrstu mentalne
dekontaminacije i da se oslobodimo svih tih „istorijskih“ „sudbonosnih“
dešavanja koja su nas pratila ovih mjesec dana“.
„Moj utisak je kao da život stane tokom tih mjesec dana. Sad nam
slijedi povratak tom običnom, svakodnevnom životu kad će se svako
suočiti sa velikim brojem problema koji su puno veći, buno dublji i puno
sudbonosniji nego što je bio taj 12. oktobar.“
Onog trenutka kada se zatvore birališta, kaže Topić, prestaje briga o
građanima. „Političari se bave matematikom, sabiranjem i oduzimanjem,
proglašavanjem pobjednika, borbom za fotelje koje će im omogućiti
lagodan život, koji nema puno dodirnih tačaka sa životom običnih
građana.“
Lejla Bičakčić kaže da nikada nije ni imala utisak
da političke stranke brinu o običnim građanima, ali da i ta makar
deklarativna briga o građanima, prestaje završetkom izbora.
„Od izbornog dana nisam čula da je otvoren nijedan autoput, a u tih
mjesec dana je otvarane sve moguće. U Sarajevu od izbora naovamo nije
bilo sređivanja nijednog parka, nijedna ulica nije popravljena,
jednostavno se zaboravilo na sve što su obični problemi građana. Već
dvadeset dana poslije izbora govori se da će biti problem prikupiti
novac u fond za isplatu penzija građana. Za sve ove godine, nikada nisam
čula da postoji problem da se prikupe sredstva za isplatu plata
poslanika u parlamentima, na raznim nivoima, sredstva za kupovinu novih
auta, za održavanje kuhinje u parlamentu, koja je fantastično opremljena
i jeftina. Naši problemi su opet zanemareni, opet su na margini, ali
mislim da smo i sami krivi za to.“ kaže ona.
Ovogodišnji izbori nisu ni po čemu bili istorijski, kaže Almir Terzić.
Izlaznost građana je manje-više ista kao na prethodnim opštim izborima,
a na nekim nivoima čak i manja u odnosu na 2010. godinu.
„Možemo zaključiti da su političari učinili građane potpuno
apatičnim, onemogućivši im da ostvare svoje pravo da izađu na izbore. Ma
koliko oni pozivali građane da izađu na izbore, to je samo
deklarativno. Oni u sebi mole građane da ne izađu na izbore. Kod nas ne
postoji zakonski minimum koliko građana treba da glasa da bi izbori bili
legitimni. Da su samo političari i kandidati izašli na izbore, oni bi
bili legitimni.“
Terzić je pesimističan kada su u pitanju naredne četiri godine. Ono
što nam slijedi, kaže on, jeste nastavak komatoznog stanja u BiH.
„Bojim se da je BiH teški bolesnik koji se još dugo neće probuditi
iz kome, a oni aparati na kojima će ona funkcionirati još neko vrijeme
su MMF i kreditna zaduženja. Ono čega se bojim jeste da će u Federaciji,
budući da dolazim iz Federacije, već sljedeće godine prodavati i ono
što nam je najpotrebnije, a to su elektroprivreda i teleoperateri da bi
vratili ili reprogramirali dijelove dugova, jer je vanjski dug BiH u
proteklih 7 godina narastao za 90%. Govorimo o 7,5 milijardi maraka
vanjskog duga, uz 3 milijarde unutrašnjeg duga koji opterećuje
institucije. Lokalne zajednice su pred potpunim kolapsom, a tamo se
rješavaju ključna pitanja građana, to su opštine, gradovi, kantoni.
Entiteti se zadužuju kako bi finansirali državnu administraciju, a o
tome niko ne govori.“
Jan Zlatan Kulenović podsjeća da je ovo bila prva
prilika za postdejtonsku djecu da glasaju. Nažalost, kaže on, ne možemo
govoriti o novoj generaciji koja će donijeti promjene.
Što se tiče promjena, on napominje da moramo gledati širi kontekst.
„Svijet se promijenio, napredovao, ne samo u smislu novih tehnologija, već i u drugim stvarima, dok mi tapkamo u mjestu.“
Kompletnu emisiju pogledajte na našem video kanalu.
PREDIZBORNI CIKLUS TV BUKA POGLEDAJTE NA NAŠEM BUKA KANALU OVDJE
