<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

BUKA TV: Vlast koja ne radi za narod nema legitimitet (VIDEO)

Građani Bosne i Hercegovine su nedovoljno upoznati sa budžetskim procesom i načinom kako u tom procesu mogu učestvovati.

17. novembar 2014, 12:00

Zbog toga je potrebno uticati na vlasti da proces budžetiranja približe građanima, omogućujući im tako aktivnu ulogu u budžetskom procesu.

U drugoj postizbornoj TV emisiji BUKA razgovarali smo o transparentnosti budžeta javnih institucija. Kako kontrolisati izabranu vlast u tom kontekstu? Da li građane zanima kako se troši njihov novac?

U emisiji smo razgovarali i o novoosnovanoj Mreži za budžetsku odgovornost, koju su osnovali Fondacija CPI i Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka.

Naši gosti u emisiji su bili:

Milkica Milojević, predsjednica "BH novinara"
Vanja Milašinović, Analiza javnih politika
Marko Martić, GEA Banjaluka
Rajko Kecman, UG "Tender" Banjaluka

Na početku emisije, urednik i voditelj Aleksandar Trifunović, konstatuje da građani, čini se, nisu zainteresovani za pitanja koja se tiču javnog budžeta, što čini ovu zemlju „rajem na zemlji“ za neodgovorne političare.

Milkica Milojević počinje svoje izlaganje anegdotom sa posljednjeg zasjedanja Skupštine Grada Banjaluka gdje se razmatrao izvještaj o izvršenju budžeta grada. Iako je izvršenje budžeta katastrofalno, grad tone u budžetski minus, milioni su u pitanju, izvještaj nije usvojen, zbog toga što su zastupnici iz vladajuće koalicije bili u hodniku, „gdje su pušili i ćakulali“.



„To bi se smatralo incidentom u svakom istinski demokratskom društvu, ali njih naši građani neće kazniti, iako su kao zastupnici u parlamentu direktno izabrani od strane građana.“

Pored građana, odgovornost za ovakvu situaciju snose i novinari i građanski aktivisti jer za sve ove godine nisu uspjeli građanima predočiti jednostavnu istinu „da je budžetski novac naš novac“, smatra Milojević.

Na pitanje kako zainteresovati građane za ovu temu i učiniti da shvate da je ona esencijalna, Vanja Milašinović kaže da se građani samo na prvi pogled čine nezainteresovani za budžet.

„Kada bi plate kasnile samo nekoliko dana budžetskim potrošačim, vidjeli biste kakvu bi to reakciju izazvalo. Interesovanje građana i organizacija civilnog društva raste kada dođe do problema u punjenju budžeta.“

Milašinović napominje da javnost nije dovoljno upoznata sa ukupnim sistemom javne potrošnje, te da se pod budžetom uglavnom misli na državni odnosno entitetski budžet, dok postoje mnogi drugi nivoi i oblici javne potrošnje. Takođe, on ističe da javnost bude upoznata sa budžetom tek kada gotov nacrt budžeta dođe na usvajanje.

Da li je ova tema odbojna i teško razumljiva građanima zbog toga što oni nisu dovoljno edukovani ili bi zapravo budžeti trebali biti predstavljeni u takvoj formi koja bi bila razumljiva svim građanima?



Marko Martić takođe konstatuje da se građani imaju priliku upoznati sa prijedlogom budžeta svega 30 dana prije njegovog usvajanja, koliko traje rok za javnu raspravu. Razumijevanje nacrta budžeta zaista zahtijeva određenu edukovanost i informisanost, kaže Martić, zbog forme budžeta koja nije prilagođena široj javnosti, za šta su odgovorni svi nivoi vlasti koji niti ne pokušavaju da ovu formu prilagode kako bi bila razumljiva običnim građanima. Zbog toga je, kaže Martić, potrebno uvesti koncept „budžeta za građane“, koji bi bio prilagođen za širu javnost.

Javne nabavke su, upozorava Rajko Kecman, oblast u kojoj se javni budžet troši na najneracionalniji način. Javne nabavke ne vrše se po principima transparentnosti, jednakog tretmana, nediskriminacije i konkurencije. Institucije vlasti bi trebalo da obezbijede da se ovi principi poštuju, ali one to ne rade, zaključuje Kecman.