"Mala sirena" reditelja Rona Klementsa i Džona Muskera je prvi hit
koji se pojavio iz Diznijeve produkcije, poslije uspešne "Uspavane
ljepotice" iz 1959. godine.
Duboko ispod mora kralj Triton,
vladar okeana spustio se u arenu kako bi uživao u koncertu koji je
pripremio rak Sebastian, a u kojem nastupaju sve njegove ćerke. Kada
koncert krene publika ostaje zatečena pošto se ustanovi da se Tritonova
najlmađa ćerka, 16-godišnja Arijel nije pojavila što je i upropastilo
predstavu.
Sirena tinejdžerka je za to vrijeme bila sa svojim
drugarom, ribom Flaunderom istraživajući potonuli brod i skupljajući
ljudske predmete. Pošto se rasejana Arijel sjetila da je propustila
koncert, požurila je kući kako bi se izvinila ocu koji ljut naređuje
raku Sebastijanu da je prati i čuva od nevolja.
Međutim, ubrzo poslije toga izbija oluja i jedan brod tone. Arijel
spašava čovjeka sa broda i zaljubljuje se u njega, za šta se uspostavlja
da je princ Erik. Zbog njenog čudnog ponašanja Triton "pritiska"
Sebastijana, koji mu otkriva istinu - da se sirena zaljubila u čovjeka i u
napadu bijesa uništava cijelu njenu zbirku ljudskih predmeta.
I
sama ljuta, Arijel, u brzopletosti odlazi kod vještice Ursule i sa njom
sklapa dogovor da je pretvori u ljudsko biće, ali pod uslovom da se
odrekne svoj anđeoskog glasa. Princ mora da se zaljubi u nju u roku od
tri dana.
Ukoliko se to ne desi, ona će postati Ursulina
robinja. Radnja filma se zatim dešava na zemlji, pošto se Arijel
pretvara u ljudsko biće i pokušava da osvoji Erika.
Klements je na ovu ideju došao pošto je u knjižari naišao na istoimenu bajku Hansa Kristijana Andersena.
Međutim, Andersenova priča je u mnogo tragičnija nego priča o Arijel
koja je ostavila neizbrisiv trag u popularnoj kulturi. U Andersenovoj
baci iz 1837. godine Arijel je očarana ne samo princem, već i vječnom
dušom koju ljudi posjeduju, što nije svojstveno sirenama.
U Andersonovoj bajci, ona gubi princa i pretvara se u morsku pjenu, dok u filmu "oni žive srećno i zadovoljno do kraja života".
Klements i Musker su više stvari izmijenili u svom filmu, pa su vješticu
Ursulu napravili agresivnijom nego u originalnoj bajci. Nju si
"stvorili" kroz miks Beatris Artur, lik Džoan Kolins iz serije
"Dinastija" i hobotnice. Oni su u intervjuju za Hafington post objasnili
da je Ursula imala više formi.
"Jedna ideja je bila da je riba lav, riba list i oktopod, ali bilo
je zaista interesantno gledati šta ona može da uradi sa svojim pipcima,
pa smo se odlučili za oktopoda", objašnjavaju reditelji.
Klements i Musker su rekli i da je sama Arijel prošla više
transformacija. U početku je bila veoma slična Andersonovom liku -
stidljiva i pasivna. Međutim, oni su željeli da Arijel predstave kao
pravu tinejdžerku, pa su gledali filmove sa djevojkama tog uzrasta
obraćajući pažnju na njihovo ponašanje.
Pobuna je karakterištična za svako dijete od 16 godine i bilo im je veoma važno da to i prikažu u filmu.
Za oba reditelja "Mala sirena" je prije svega priča o odnosu oca i ćerke.
"Iako je ljubavna priča važna, mislim da je odnos otac-ćerka bila
ključna stvar od samog početka", kaže Musker i dodaje da je to priča o
tome da roditelji žele najbolje za svoju djecu, ali da se njihove ideje i
ideje djece u značajnom mjeri razlikuju.
"Mi smo u stvari pravili film za nas i nadali smo se da će se i drugim ljudima podjednako svidjeti", rekao je Klements.
"To je u stvari način da se napravi uspješan film - da radite stvari
koje će vas ‘pomjeriti’ ili koje smatrate interesantnim. U tome leži
ključ za prepoznavanje da li je nešto dobro ili ne", zaključuje on.
“Mala sirena” pobrala je hvalospijeve od strane kritike i na prečac je
osvojila publiku širom sveijta. Film je osvojio i dva Oskara, za najbolju
muziku i najbolju pjesmu - čuvenu “Under the sea”, dok je nominaciju
zaslužila i pjesma “Kiss the girl.”
Upravo je ovaj animirani film označio početak “Diznijeve renesanse”.
