<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Vruć salep srce grije...

Salep je nekad bio dio obavezne ponude sarajevskih poslastičara, a izuzetno popularan bio je i na jugu Srbije. Negdje u drugoj polovini dvadesetog vijeka ovaj slatki napitak zamijenile su moderna pića, ali na Baščaršiji ga i danas ima.

25. novembar 2014, 12:00

Salep je napitak kojeg su istočnjaci donijeli u našu zemlju tokom vladavine Osmanlija. Riječ je o gustom napitku koji se pravi od mljevene gomolje kaćuna (cvijet sličan zumbulu) i pije se isključivo topao.

Osušeni prah ove biljke doda se u toplu vodu ili mlijeko i služi s cimetom ili đumbirom koji se na kraju pospe po napitku. Ovaj napitak jako slatkog okusa služi se kada su niske temperature, kako bi se tijelo ugrijalo, a samo piće, zahvaljujući biljci od koje se pravi, ima i ljekovita svojstva.

Recept

Za napitak se koristi korijen salepa koji se dobro osuši, a onda sitno samelje u mlinu, sličnom onom za biber. Tako spremljeno brašno od salepa se potom kuva u vodi. Na litar vode stavi se kašika mljevenog salepa. Kuvanjem tečnost počinje da se zgušnjava i kuva se do željene gustine. Ima slatkast miris, veoma prijatan, a može da se doda još šećera ili cimet, ko kako voli. Isti je postupak i kada salep pravite s mlijekom.

Sve do sredine dvadesetog vijeka ovaj napitak je bio jako popularan u Sarajevu. Na ulicama su ga prodavale salbdžije koji su nosili prepoznatljive posude za salep. Svi su pili iz istih čaša, a one su se prale, na licu mjesta, toplom vodom koju su salbdžije takođe nosile sa sobom.

Često su riječima „Vruć salep srce grije, blago onom ko popije“, salbdžije na ulicama reklamirale ovaj napitak i tako privlačili kupce.Kasnije su, razvojem slastičarnica u glavnom gradu Bosne i Hercegovine i ovi objekti počeli točiti salep, te je vremenom nestalo salbdžija sa ulica.

Salep je još moguće popiti u pojedinim sarajevskim slastičarnicama. U jednoj takvoj, kako nam je rekla ljubazna vlasnica, već godinama prave salep po “svom” receptu. Tu ovaj napitak prave s vodom, a onima koji nikada nisu probali kažu kako je to nešto slično čaju, samo malo gušće.

salepFoto: Samir Cacan, mondo.ba
Prema njenim riječima, teško je procijeniti koliko se salepa popije tokom jednog dana, jer sve, kako kaže, zavisi od toga koliko je napolju hladno. Ono što je bitno, jeste da se salepa popije otprilike koliko i običnog čaja, a nekada i više.

Prah od kojeg se pravi ovaj napitak može se kupiti i u Badem butiku, ali ako vam je draže, možete i da ga napravite. Biljka salep je višegodišnja biljka iz porodice orhideja koja raste na livadama, pašnjacima i po šumama. Voli vlažna mjesta, i bere su u proljeće, a pošto vam treba samo korijen, izvadite cijelu biljku, uzmite sitne gomoljice i vratite ostatak u zemlju.

Riječ salep je arapskog porijekla i u bukvalnom prevodu znači „lisičiji testisi“, jer krtola biljke podsjeća na polne organe ove životinje. Zbog toga mu neki, osim ljekovitog, pripisuju i afrodizijačko svojstvo.