Cijena nafte je 14. novembra bila 76,76 dolara, prije nego što su cijene prošle sedmice stabilizovane na blizu 80 dolara po barelu. Cijene padaju od juna kada je barel koštao 116 dolara.
Konsultant u Nacionalnoj asocijaciji za ekonomska istraživanja Robert Baron je rekao da je to posljedica kombinacije nekoliko faktora uključujući povećanu proizvodnju nafte u SAD, jačanje dolara i niže očekivanje rasta u Aziji.
"Ne znam šta se dešava iza zatvorenih vrata, ali svi faktori na tržištu nafte vode ka nižim cijenama, i to je jače od onoga što SAD i Saudijska Arabija mogu diktirati. Mislim da su cijene određene snagom tržišta", rekao je Baron odbijajući spekulacije da su SAD i Saudijska Arabija oborili cijene kako bi naškodili Rusiji i Iranu.
On je dodao da je vrlo moguće da cijene odu do 70 dolara naredne godine prije nego što se tržište ustabili smanjenjem proizvodnje.
Proizvodnja sirove nafte u SAD-u je "eksplodirala" i u augustu je iznosila 8,6 miliona barela dnevno, što je najveći nivo od 1986, podaci su Administracije za energetske informacije.
Džejms Presiado, analitičar ove institucije, rekao je kako će se cijena kretati oko 83 dolara po barelu prije stabilizacije na 81 dolaru narednog proljeća. U međuvremenu su članice OPEC-a zadržale svoju proizvodnju u skladu s trenutnim trendovima.
Sastanak ove organizacije će biti održan u četvrtak u Beču i očekuje se njihov stav o padu cijena.
Analitičari smatraju da dok neki sektori osjećaju negativne posljedice nižih cijena nafte, američka privreda generalno ima više koristi od ovog trenda.
"I potrošači će imati koristi, jer pad cijena znači da će trošiti manje novca na prevoz, a ostaće im više novca za druge proizvode i usluge", rekao je Baron.
