Poređenje kamatnih stopa u različitim ekonomijama je komplikovano zbog dva glavna razloga. Prvo, visina kamatnih stopa umnogome zavisi od monetarne politike u svakoj zemlji, odnosno od referentne kamatne stope koju diktira domaća centralna banka, tj. od visine inflacije i fluktuacija deviznog kursa, što ima značajan direktni utjecaj na visinu nominalnih kamatnih stopa.
Drugi problem je vezan za različite metodologije koje se primjenjuju pri izračunavanju prosječnih kamatnih stopa. U ovom slučaju je odabrano da se posmatraju kamatne stope koje su vezane za euro, pa stoga ne bi trebale da budu pod utjecajem različitih domaćih monetarnih uslova, navodi se u analizi Centralne banke BiH.
Problem različitih metodologija je prevaziđen s obzirom na to da su zemlje u regionu usvojile standardizovanu metodologiju Evropske centralne banke (ECB), tako da sve proizvode podatke prema istoj metodologiji. Pregled je urađen na osnovu statistika kamatnih stopa koje su objavile Hrvatska narodna banka, Narodna banka Srbije, Narodna banka Makedonije i Centralna banka Bosne i Hercegovine o prosječnim ponderisanim kamatnim stopama na kredite i depozite nefinansijskim preduzećima i stanovništvu, iskazanim na godišnjem nivou i proizvedenim na osnovu metodologije objavljene od ECB-a za statistiku kamatnih stopa.
U ovom slučaju, presjek je napravljen samo za jedan mjesec i uzeti su najsvježiji podaci iz jula 2014. godine, te nisu uzete varijacije tokom vremena, koje mogu biti značajne iz mjeseca u mjesec.
Kamatne stope na kredite nefinansijskim preduzećima sa valutnom (euro) klauzulom
Nivo kamatnih stopa na kredite u domaćoj valuti sa valutnom klauzulom za euro, koji su plasirani nefinansijskim preduzećima, je dosta ujednačen u regionu. Tako su kamatne stope na kratkoročne kredite preduzećima iznosile u BiH 6,5 posto, Hrvatskoj 6,9 posto, Makedoniji 7,1 posto i Srbiji 7,3 posto. Slično je i sa kamatnim stopama na dugoročne kredite, ali na malo višem nivou, pa su tako zabilježene stope u BiH 7,5 posto, Makedoniji 7,5 posto, Hrvatskoj 6,1 posto i Srbiji 8,3 posto.
Stambeni krediti
Kod kredita stanovništvu posmatrane su kamatne stope na stambene kredite i kredite za ostale namjene (gotovinski nenamjenski krediti) zbog velikog učešća u ukupnim kreditima stanovništvu. Kamatne stope na kratkoročne stambene kredite stanovništvu su iznosile 5,4 posto u Makedoniji, isti nivo je zabilježen i u Hrvatskoj, u Srbiji su bile 5,5 posto, dok su u BiH iznosile 6,2 posto.
Veće razlike su zabilježene kod dugoročnih stambenih kredita, počevši od 5,2 posto u Hrvatskoj, Srbiji 5,5 posto, Makedoniji 5,7 posto do 8,1 posto u BiH. Pri tome treba imati u vidu da na visinu kamate znatno utječu različite vrste kreditnih shema i garancija koje postoje u ovim zemljama, a kojima vlada nastoji pokriti dio rizika, što onda smanjuje visinu kamata.
Ostali krediti
Kamatne stope na ostale kredite stanovništvu bilježe veća odstupanja unutar regiona, tako su kamatne stope na kratkoročne kredite u Hrvatskoj 6,6 posto, BiH 8,5 posto, Srbiji 11,8 posto, dok Makedonija ne objavljuje posebno indikatore kamatnih stopa za kredite po namjenama. Kamatne stope na dugoročne kredite su sljedeće: BiH 8,0 posto, Hrvatska 8,1 posto i Srbija 12,5 posto.
Kamatne stope na depozite nefinansijskih preduzeća u euro valuti
Kamatne stope na depozite nefinansijskih preduzeća u euro valuti na depozite do jedne godine su se kretale u relativno uskom rasponu od 1,7 posto u Srbiji, 1,9 posto u Makedoniji do 2,1 posto u BiH i 2,3 posto u Hrvatskoj. Na ove vrijednosti ipak znatan utjecaj ima mogućnost komercijalnih banaka za direktno zaduživanje kod centralne banke, čime banke imaju druge izvore finansiranja za razliku od banaka u BiH.
Znatno veće oscilacije su također i kod prosječnih stopa na oročene depozite nefinansijskih preduzeća više od jedne godine, kod kojih su stope u Srbiji (0,8 posto) mnoge niže nego one koje su zabilježene u Makedoniji (2,8 posto), BiH (3,08 posto) i Hrvatskoj (3,2 posto).
Kamatne stope na depozite stanovništva u euro valuti
Kamatne stope na depozite stanovništva u euro valuti sa dospijećem do jedne godine nisu imale znatne razlike među zemljama u regionu, jer su u Makedoniji bile 1,7 posto, Srbiji 1,8 posto, BiH 1,8 posto, a samo su u Hrvatskoj bile nešto više, 2,2 posto.
S obzirom na dužu ročnost kod depozita s oročenjem duže od godine, kamate su generalno na višem nivou, jer banke "cijene" dugoročnije depozite, s obzirom na to da ih mogu lakše plasirati na duži period. Najniže stope su bile u Srbiji od 2,5 posto, zatim nešto više u Makedoniji i Hrvatskoj po 2,8 posto, dok su u BiH najviše i iznose 3,2 posto.
