Centri civilnih inicijativa (CCI) su danas u Banjaluci organizovali pres konferenciju na kojoj je predstavljen Četvrti kvartalni izvještaj o monitoringu rada javnih službi za zapošljavanje u BiH, sa fokusom na politike i prakse.
Analize ove organizacije pokazuju kako su politike zapošljavanja u BiH krajnje neefikasne te da se ogromni prihodi javnih službi za zapošljavanje, od oko 200 miliona KM za 2014. godinu, troše na administraciju, pasivne mjere i neefektivne podsticaje.
Velika prepreka efikasnijem radu javnih službi za zapošljavanje je servisiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih. Zbog toga ni relativno veliki budžeti , ni izobilje aktivnih politika ne daju rezultate u borbi protiv nezaposlenosti. Nezaposlenost je trenutno najveći problem građana ove zemlje a javne službe zapošljavanja ne mogu da odgovore izazovima između ostalog i zbog velikih administrativnih obaveza.
Kroz kampanju Posao narodu CCI nastoje dati doprinos pronalaženju više prilika za zapošljavanje, efikasnijem radu javnih službi za zapošljavanje i većem zadovoljstvu krajnjih korisnika – nezaposlenih osoba. Rezultat ovih nastojanja su i preporuke/amandmani za reformu: hitno izmiještanje servisiranja zdravstvenog osiguranja nezaposlenih iz javnih službi za zapošljavanje.
Obren Bjelošević, projekt koordinator CCI-ja, rekao je danas u Banjaluci kako je CCI u posljednje dvije godine analizirao stanja u javnim službama zapošljavanja te da je stalni fokus bio na evidenciji nezaposlenih osoba, koja proizilaze iz statusa nezaposlene osobe.
Ono što su u ovoj organizaciji utvrdili a što predstavlja osnovni problem kod evidencija nezaposlenih osoba jeste njihova neuređenost.
„Mi imamo situaciju da je na evidenciji javnih službi za zapošljavanje veliki broj onih koji su tamo prijavljeni isključivo zbog ostvarivanja prava za zdravstveno osiguranje i te drugih prava koja im pripadaju zbog statusa nezaposlene osobe. Upravo ovaj problem dovodi do toga da osoblje službi za zapošljavanje ima problem kada se počne baviti aktivnim mjerama zapošljavanja“ naglasio je Bjelošević.
“Tako se osoblje službi za zapošljavanje pretvorilo u servis Fonda zdravstvenog osiguranja i to u velikoj mjeri smanjuje njihov kapacitet da provode aktivne politike zapošljavanja“, naglasio je Obren Bjelošević.
Ilustrujući ovu činjenicu, Bjelošević je kazao da je u septembru 2012. godine bilo 238.836 zaposlenih osoba a istovremeno je bilo 151 972 evidentirana nezaposlena lica. U istom tom periodu bilo je 150.365 korisnika zdravstvenog osiguranja po osnovu nezaposlenosti.
“Upravo ovaj broj je rastao svake godine pa je 2014. godine na evidenciji korisnika zdravstvenog osiguranja imamo 160.708 lica a istovremeno evidencija nezaposlenih lica je smanjena na 143 955.“ naglasio je Bjelošević.
Do ove razlike od dvadesetak hiljada je došlo jer javne službe za zapošljavanja vode evidenciju onih lica koja aktivno traže posao tj. onih koji su, kad ih neko pozove, raspoloživi za rad. Međutim, broj lica koji nije prikazan, je iskazan na listi korisnika zdravstvenog osiguranja.
„Upravo taj broj pokazuje da se mnoštvo ljudi prijavljuje zarad ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje“ rečeno je danas u Banjaluci.
Iako u posljednje dvije godine broj nezaposlenih na evidencijama postepeno pada, a imamo i pozitivne promjene u organizaciji Zavoda za zapošljavanje RS, istovremeno je izostalo povećanje broja zaposlenih lica. Stoga, povećano otvaranje radnih mjesta i novo zapošljavanje mora biti apsolutni prioritet svih novih vlada i parlamenata u BiH.
Iz ove organizacije napominju kako je nužno podizanje efikasnosti rada Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, te jačanje njegove primarne zadaće, a to je posredovanje pri zapošljavanju. Neophodno je reformisati Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i druge vezane zakone, prilagoditi zakonsku definiciju nezaposlene osobe standardima MOR-a, te izmjestiti administriranje prava na zdravstveno osiguranja nezaposlenih iz Zavoda za zapošljavanje.
Ovakva reforma će doprinijeti kumulativnom oslobađanju značajnih resursa u ljudstvu i sredstvima unutar Zavoda što bi kao krajnji efekat proizvelo više novih zapošljavanja, pokazuju preporuke i analize.
