Zanima li vas kako će Banjaluka izgledati za deset godina? Ukoliko razmišljate o budućnosti svog grada, ukoliko želite da on bude grad po mjeri građana, a ne moćnika onda poručuju iz Centra za životu sredinu “građani, trebate se više uključiti u realizaciju prostorno-planskog uređenja”.
Inicijativa Naš prostor, pokrenuta od strane Centra za životnu sredinu Skupštini Grada Banjaluka uputila je dokument pod nazivom “Smjernice za postupanje Gradonačelnika, Gradske uprave, javnih preduzeća i ustanova prilikom pripreme, izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja”.
Ovaj dokument jasno definiše način i proces informisanja i učešća javnosti u izradu prostorno-planske dokumentacije.
“Usvajanjem ovog dokumenta od strane Skupštine Grada stvorili bi se uslovi za masovnije i kvalitetnije učešće građana Banjaluke u definisanju izgleda grada, što će rezultirati da proces urbanizacije Banjaluke konačno bude u skladu sa potrebama građana”, rekla je Jelena Vukelić, koordinator Inicijative.
Ona je dodala da je potrebno da se građani u većem broju uključe u sistem prostorno-planskog uređenja, a to je moguće samo ukoliko im se olakša to samo uključivanje, da mogu da na lakši način da daju komentare i da im se olakša razumijevanje regulacionih planova i druge dokumentacije koju im Gradska uprava predstavlja.
Kulturni centar "Banski dvor"
“Naš cilj je takođe da ljudima pokažemo da su javni prostori njihovi i da ih građani trebaju koristiti što češće. Parkovi nisu tu samo za šetnju, u njima možete održati neki događaj, ponijeti dekicu i čitati knjigu, družiti se na svakodnevnoj razini”, objasnila je Vukelić.
Ističe da ukoliko bi se ovaj dokument usvojio stvorila bi se kvalitetnija atmosfera za lakše učešće građana u ovom segmentu proširenja grada. Postojanjem ovakvog dokumenta olakšalo bi se uticanja na izgled Banjaluke, a kasnije čak b se sličan dokument mogao usvajati i u drugim opštinama.
NAŠ PROSTOR
Inicijativa „Naš prostor“ je nastala kao reakcija na trenutno nezadovoljavajuće stanje i način upravljanja javnim površinama u Banjaluci.
“Ono što je posebno alarmantno posljednih nekoliko godina je ubrzan trend planskog uništavanja urbanih zelenih površina i pretvaranje javnih površina u površine koje građani ne mogu više koristiti ili moraju platiti da bi ih koristili.Ukoliko se nastavi sa dosadašnjim načinom upravljanja prostorom u gradu, može doći do smanjenja ili potpunog nestanka funkcionalnih javnih površina u urbanom području grada i do degradacije/zapuštanja pojedinih javnih i zelenih površina”, kažu iz Inicijative.
Napominju da bi to za posljedicu imalo smanjen stambeni, odnosno životni standard (pravo na zdravu životnu sredinu, prostor za rekreaciju, prostor za šetnju i odmor), te mogućnosti da građani ostvaruju kvalitetnu društvenu interakciju u gradu.
O PROSTORU U BANJALUCI
Iz ove Incijative ističu da je Banjaluka dugo vremena ponosno nosila epitet “grada zelenila”, a iako i danas mnogi posjetioci daju ocjene da u gradu i dalje ima mnogo zelenila, veliki dio zelenih i javnih površina je uništen u posljednje dvije decenije.
Radovi na Građišu, fotografija je nastala 5. septembra 2011. godine. Bilo je obećano dječije igralište umjesto parkinga. Do danas na ovom mjestu ništa nije urađeno, samo je prostor asfaltiran.
Poslije protesta i pritisaka na gradsku upravu od strane građana i mališana koji žive u ovom naselju Administrativna služba grada je obećala da će na tom mjestu biti izgrađeno dječije igralište.
“Kao odgovorna gradska administracija, nećemo učiniti ništa što ne žele naši građani, pogotovo oni najmlađi. Uzećemo u obzir zahtjeve građana iz ovih ulica, koji se odnose na to da se djeca mogu igrati na tom prostoru, zatim na oplemenjavanje prostora, uvođenje rasvjete, klupa i slično”, prije godinu dana izjavila je 201.. godine. Jasna Brkić, zamjenik gradonačelnika.
Građiš, 04. decembar 2014.
“Oni građani koji znaju kako je grad izgledao ranije, svjedoci su sistematskog uništavanja javnih i zelenih površina.To nije samo problem Banjaluke, već takva praksa je uobičajena u većini gradova u regionu, kao posljedica naglo i drastično izmijenjenih političkih, društvenih i ekonomskih okolnosti. Takve okolnosti su zatekle građane nespremnima, a interesne grupe i pojedinci su uz podršku korumpiranih predstavnika vlasti su uspjeli da se nametnu kao najuticajniji faktori u donošenju novih prostorno-planskih rješenja”, kažu iz Incijative.
Napominju da iako predstavnici vlasti stalno ponavljaju da sada živimo u društvu zasnovanom na demokratskim principima, pokazatelji govore da je učešće i uticaj javnosti na javne politike sve manji.
