Socijaldemokratska partija (SDP) BiH bila je najuticajnija organizacija lijeve političke orijentacije u poslijeratnoj BiH. Ova partija je u svojim redovima imala brojne i dokazane patriote i borce za ravnopravnost svih građana i naroda u BiH. Poput drugih bh. političkih stranaka, i SDP je prolazio kroz više političkih kriza. Ona iz 2002. godine kulminirala je na vanrednom kongresu, kada su SDP napustili najuticajniji članovi, među kojima su Nijaz Duraković, Bogić Bogićević, Miro Lazović, Ivo Komšić... Kormilo stranke tada je preuzeo Zlatko Lagumdžija. Loši izborni rezultati u oktobru 2014. godine pokazali su da ova partija više nema povjerenje građana BiH. Za izborni krah SDP-a, ali i odlazak uticajnih stranačkih kadrova, među kojima je i aktuelni predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, analitičari su okrivili Lagumdžiju, odnosno njegov „autokratski“ način vođenja stranke
Nakon izbora, Lagumdžija je priznao da je SDP „doživio brodolom“, ali da će on kao kapetan stranku „dovesti u mirnu luku“. Kritičare nije umirilo njegovo obećanje da na vanrednom kongresu u Sarajevu u subotu (6.12.) neće biti kandidat za predsjednika SDP-a. Kako su kandidature za stranačkog predsjednika podnijeli Lagumdžijini bliski saradnici, analitičari vjeruju da Lagumdžija „vladavinom iz sjene“ namjerava i dalje kontrolirati SDP BiH.
Veliki vođa i njegovi saučesnici
„Način na koji je organizirao vanredni kongres posljednji je čin Lagumdžijinog devastiranja SDP-a BiH. Njime je grobar SDP-a postigao nekoliko ciljeva: skrenuo je u stranu ostavke svojih najbližih saradnika čime je anulirao sramnu činjenicu da on osobno nije podnio neopozivu ostavku odmah nakon izbornog debakla; izbjegao je mogućnost zaslužene smjene sa predsjedničke funkcije; zadržao je mogućnost da presudno utiče na izbor novog predsjednika SDP-a BiH vjerujući da će i dalje vladati strankom; pripajanjem jedne od nominalno socijaldemokratskih stranki (Unija socijaldemokrata - USD), koja je na izborima osvojila tek nekoliko hiljada glasova, narugao se SDP-u BiH ostavljajući stranci u nasljeđe veliku vjerovatnoću da nakon kongresa njeni čelnici budu i takvi socijaldemokrati kao sto su Stjepan Kljujić ili Emir Zlatar“, kaže za Deutsche Welle sarajevski novinar Senad Pećanin.
Pećanin vjeruje da će se agonija SDP-a nastaviti ukoliko neki od najbližih Lagumdžijinih „pijuna“ ostanu u vrhu stranke. „Time bi delegati vanrednog kongresa pokazali da iz izborne katastrofe nisu shvatili ključnu po(r)uku. Razočarani građani nisu kaznili SDP samo zbog Lagumdžije, već i zato što su Damir Hadžić, Nermin Nikšić, Svetozar Pudarić, Hamdija Lipovača, Mirza Kušljugić i ostali bili dobrovoljni Lagumdžijini saučesnici“, kaže Pećanin.
Dolazi li vrijeme katarze u SDP-u?
Iako je ranije iznio više primjedbi na organizaciju vanrednog kongresa SDP-a, član Glavnog odbora i jedan od kandidata za novog predsjednika stranke Selim Bešlagić za Deutsche Welle kaže da je kongres „dobra prilika da SDP krene putem demokratskih reformi“. „Ne volim priče o zavjerama, a od delegata kongresa očekujem da po savjesti u rukovodna tijela stranke izaberu one ljude koji su za promjene i reforme. Drugim riječima, očekujem da ćemo kongres završiti na demokratski način i da ćemo izabrati ljude koji su spremni krenuti ka boljitku. Duboko sam ubijeđen da, poslije svega što smo doživjeli, dolazi vrijeme katarze u SDP-u“, kaže Bešlagić.
U BiH djeluje više „socijaldemokratskih“ političkih partija ali se, barem u Federaciji BiH, pojam socijaldemokratije uglavnom vezao za SDP BiH. U Republici Srpskoj (RS) najuticajnija „socijaldemokratska“ stranka je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. No, ova je stranka još 2011. godine isključena iz Socijalističke internacionale zbog retorike koja promovira nacionalizam, što je u direktnoj suprotnosti sa osnovnim principima socijaldemokratije.
Socijaldemokratija u BiH – ideja koje nema
Ako se razmotre iznesene činjenice, nije teško ustanoviti u kakvom je stanju socijaldemokratija u BiH. Glavni i odgovorni urednik internet portala Buka, Aleksandar Trifunović, kaže da su upravo SNSD i SDP BiH „glavni krivci“ za trenutno nepostojanje socijaldemokratskih ideja u BiH. „Kada to kažem, mislim na stvarnu socijaldemokratiju i mislim da će biti velika šteta ako istinske socijaldemokratske partije u budućnosti ne budu postojale u našoj zemlji. Pri tome trebati imati u vidu i našu tradiciju, ali i potrebu postojanja nekakve kontre sadašnjim nacionalnim partijama“, kaže Trifunović za Deutsche Welle.
Predsjednik Naše stranke Dennis Gratz vjeruje da ljevica ima svoj potencijal u BiH, ali ne u onim oblicima u kojima sada dominira na političkoj sceni. „Priča o 'ujedinjavanju' nije priča o jačanju lijevog pokreta, već o spašavanju kompromitiranih vođa. Prošlo je vrijeme priče u kojoj snaga leži u ujedinjenju. Snaga jednog pokreta leži u izboru ljudi koji ne napuštaju ideju, te se istinski bore za nju. Vidimo da se neki u SDP-u bune protiv nedemokratskih procedura u pripremi vanrednog Kongresa. Očigledno je da tamo ima hrabrih i kvalitetnih ljudi, ali da u njemu i nakon izbora dominiraju oni koji su ovu partiju uništili - nositelji sitnih ličnih interesa“, ističe Gratz za Deutsche Welle.
Velika odgovornost delegata
Senad Pećanin smatra da je socijaldemokratska, kao i svaka druga ideološka opcija u BiH, „odavno ispražnjena od sadržaja“. „U BiH je politika tek konstanta ličnih, kriminalnih interesa stranačkih oligarhija, a socijaldemokratski, nacionalistički, liberalni, konzervativni i drugi svjetonazori se mijenjaju, shodno okolnostima, brže nego iznošene čarape“, tvrdi Pećanin.
Da li će vanredni kongres SDP-a BiH označiti početak reafirmiranja socijaldemokratskih vrijednosti ili konačnog urušavanja ove stranke, zavisi od volje delegata koji danas biraju novog predsjednika SDP-a BiH i rukovodna tijela stranke. Kandidati za predsjednika su Besima Borić, Nermin Nikšić, Svetozar Pudarić, Hamdija Lipovača, Mahmut Alagić, Ferhat Mustafić, Selim Bešlagić i Zukan Helez. Na kongresu bi trebalo da bude potvrđen i sporazum o ujedinjenju SDP-a i USD-a.
