Imuni sistem, dugovječnost, brzina metabolizma i reagovanje na stres smatrani su nepromjenljivim.
Međutim, novo istraživanje demonstrira da je moguće uticati i na te faktore i obezbijediti sebi duži i kvalitetniji život, prenosi B 92.
Evo nekoliko načina:
Otjerajte bolest
U nedavnoj studiji PNAS, istraživači su uputili nekoliko ispitanika u tehnike disanja i meditacije, dok jedan dio njih nije prošao tu obuku. Kasnije su svi dobili dozu bakterije koja izaziva simptome slične gripu.
Otkriveno je da su osobe koje su trenirale meditaciju i disanje imale slabije simptome gripa, jer su proizvodile više epinefrina, hormona koji potiskuje rad imunog sistema.
“Naš cilj je bio da istražimo da li je moguće voljno uticati na autonomni nervni sistem i reakcije imunog sistema ovim tehnikama”, objašnjava Matijs Koks, vođa studije. “Dokazali smo da je to zaista moguće.
Koks kaže da ne može garantovati da ćete sami uspjeti da ponovite iste rezultate, ali da tehnike pravilnog disanja smanjuju stres, poboljšavaju raspoloženje i tako svakako utiču na to da se bolje osjećate.
Štaviše, još jedno istraživanje objavljeno u Annals of Family Medicine pokazalo je da su se ljudi koji su vježbali meditaciju tokom osam mjeseci rjeđe razbolijevali od onih koji su osam mjeseci radili kardio vježbe.
Produžite život
Da li ćete voditi dug i zdrav život možda zavisi od vaših gena, ali naučnici smatraju da određeni testovi fizičke spremnosti mogu predvidjeti vašu dugovječnost, kaže Majkl Džojner, stručnjak za fiziologiju vežbanja klinike Mejo.
Počnite od jednostavne vježbe: lezite na zemlju, zatim se uspravite u sjedeći položaj i pokušajte da ustanete bez pomoći ruku. Što budete bolji u izvođenju te vježbe, veća je vjerovatnoća da ćete dugo živjeti, pokazala je brazilska studija sprovedena nad 2.000 ispitanika.
Po svemu sudeći, ključ je u dobroj fizičkoj kondiciji, a vježbanje za sticanje iste ne mora da bude komplikovano.
Studija objavljena u Britanskom medicinskom žurnalu pokazala je da je velika snaga mišića povezana sa 20 do 35 odsto nižim rizikom od prerane smrti usljed kardiovaskularnih bolesti.
Ublažite stres
Nedavna studija Prinston univerziteta pokazala je da miševi koji su trčali u točku mnogo bolje reaguju na stres, od onih koji su najveći dio života proveli u mirovanju.
Naučnici kažu da je to samo jedan od pokazatelja koliko je važno da vam vježbanje postane navika.
Oni upozoravaju da su efekti vježbanja na mozak postepeno grade i dugo traju, a ako još i uživate u rekreaciji, možete imati još više koristi.
