Prema parametrima Svjetske banke u pogledu procedura pokretanja biznisa, BiH je posljednja u regionu i zauzima 174. mjesto ( uz Libiju). Da takvih crnih statistika ne bi bilo premalo za jedan tekst, evo još jedne - BiH ima najniži rejting u regionu po indeksu tranzicije EBRD-a ( Evropska banka za obnovu i razvoj ) i mjera poboljšanja sprovedenih u protekle dvije decenije.
Dokument Svjetske banke „Doing Business Report“ predstavlja dokument koji iz godine u godinu istražuje i prati zakonsku regulativu relevantnu za kreiranje stimulativnog poslovnog okruženja u svakoj od posmatranih zemalja.
„Preko 180 zemalja je obuhvaćeno ovim istraživanjem i u tom kontekstu podatak da je BiH najgore rangirana zemlja u regiji i Evropi govori dovoljno u kakvim uslovima rade i posluju naši preduzetnici“, ističe za BUKU Marko Martić iz Centra za istraživanja i studije GEA, te dodaje:
„Još više brine činjenica da BiH, po ovom izvještaju, već godinama unazad ne ostvaruje nikakav značajniji napredak, za razliku od nekih drugih zemalja u regiji kao što su recimo Makedonija ili Crna Gora.“
On kaže kako je dio prepreka za pokretanje biznisa u BiH svakako identifikovan u pomenutom izvještaju i odnosi se na brojne administrativne procedure, prije svega kada su u pitanju registracija i početak poslovanja, postupak dobijanja različitih dozvola i saglasnosti (npr. građevinska dozvola, ili dozvola za priključenje el. energije), mogućnosti kreditiranja, provođenje ugovora, zaštita investitora i slično.
„Ono što, međutim, predstavlja poseban problem jesu izuzetno visoki nameti na rad (porezi i doprinosi) i u RS i u FBiH, te brojna parafiskalna davanja koja bukvalno guše sve one koji se odluče da ovdje pokrenu biznis. Ako još znamo da su skupe i složene administrativne procedure idealno tle za korupciju, onda i ne čudi što imamo mali broj onih koji žele da registruju biznis i visok procenat onih koji ga gase”, navodi Martić za BUKU.
On smatra kako nam, za bolji poslovni ambijent, trebaju jednostavnije administrativne procedure, niže oporezivanje rada i značajno smanjenje parafiskalnih nameta.
Kada je riječ o odnosu vlasti prema onima koji žele pokrenuti vlastiti posao, naš sagovornik ističe da uvijek postoji ona razlika između deklarativne opredijeljenosti i konkretnih mjera, koje najčešće izostaju, pa on niti ne vidi da se tu nešto značajnije promijenilo.
„Istina, u Republici Srpskoj je u protekloj godini pojednostavljen proces registracije, koji je sada i značajno jeftiniji, ali su s druge strane podignuti nameti na rad kroz uvođenje doprinosa na plate za solidarnost”, dodaje on.
Martić ističe važnost "Sporazuma za rast i zapošljavanje" kao agende predstojećih ekonomskih reformi koja je podržana od strane Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija i koja se već sada nalazi pred domaćim donosiocima odluka.
„U tom smislu, za očekivati je da će se ipak desiti određeni pomaci u 2015. godini”, ističe Martić.
Bojana Škrobić Omerović, izvršna direktorica Vijeća stranih investicija u BiH, kaže da je poslovna klima u BiH zaista jedna od lošijih po svim statistikama, a najviše iz razloga političke i pravne nestabilnosti, te nepostojanja jedinstvenog ekonomskog prostora na tlu cijele zemlje.
„Post- tranzicijski period tj. tranzicijski u kojem je BiH zapela već skoro petnaest godina, utiču na loš imidž BiH u svijetu. Svi važni izvještaji rangiraju BiH veoma nisko, a najčešće su to razlozi preobimnog administrativnog sistema, komplikovanosti procedura za otvaranje i vodjenje poslovanja, te visok nivo korupcije, uvjetovan upravo svime navedenim gore. BiH je izuzetno malo tržište, ako tome još dodamo podijeljenost zemlje u administrativnom i političkom smislu, dobijemo rezultate koji nas prate u pomenutim izvještajima“, napominje za BUKU Škrobić-Omerović.
Naša sagovornica kaže da u BiH postoje brojne prepreke sa kojima se susreću investitori.
„Prije svega, vrlo su kompleksni organizacija i način funkcioniranja države. Mislim da smo svi svjesni naše ekonomske, pravne, političke i ostale podijeljenosti, nedosljednosti u propisima i primjene brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti. Čak i kada postoje dobra zakonska rješenja ponekad ili vrlo često se ne provode u praksi, pa se i strani i domaći investitori i poduzetnici, ali i građani svakodnevno susreću sa problemima kada institucije, a zbog svoje kompleksnosti i neadekvatnog birokratskog aparata, počnu različito tumačiti određene propise ili prebacivati nadležnosti. Institucionalno okruženje je ranjivo na korupciju – velika administracija upravo otvara vrata korupciji. Veći broj nivoa odlučivanja u BiH ( posebno u FBiH) predstavlja sistem koji je neodrživ i koji upravo stvara prostor za korupciju“, ističe ona.
Ona dodaje da bi jedno sveobuhvatno mapiranje parafiskalnih nameta i dozvola trebalo doprinijeti većoj transparentnosti.
„Korupcija koči ekonomski, politički i razvoj vladavine prava , te izaziva negativan efekat na dugoročni održivi razvoj naše zemlje. BiH treba bolji regulatorni okvir i efikasan mehanizam implementacije propisa, koji se trenutno primjenjuju. Takođe, novi propisi koji se planiraju donositi, trebaju biti u skladu sa EU propisima, ali isto tako i stabilni i predvidivi, kako bi se prostor za korupciju sveo na mogući minimum“, rekla je za BUKU Bojana Škrobić Omerović
Da bi se poslovna klima u našoj zemlji poboljšala, trebalo bi uspostaviti stabilan, efikasan i transparentan sistem koji je isti za sve. Tek tada će svoj interes da posluju u BiH, pored domaćih, vrlo brzo naći i ozbiljni strani investitori.
Naši sagovornici se slažu po pitanju kako to postići.
Potrebno je da se vlasti što prije koncentrišu na ekonomiju i na reforme koje će ukloniti prepreke sa kojima se privrednici suočavaju. Tek nakon tih reformi možemo očekivati velike investicije, veći interes za ulaganja, smanjenje nezaposlenosti, rast, razvoj i bolji standard građana, kao i smanjenje korupcije u svim segmentima BiH društva.
