Nedavni sporazum američkih i kubanskih vlasti o deblokadi skoro pet decenija zamrznutih bilateralnih odnosa su i dalje tema rasprava u SAD-u, a većina smatra da bi početak procesa normalizacije odnosa SAD-a i Kube mogao pokrenuti i proces normalizacije američkih odnosa sa zemljama Latinske Amerike.
Vlasti američkog predsjednika Baracka Obame se nadaju da će uspjeti da ubijede zemlje Latinske Amerike da povećaju pritisak na Kubu u pravcu provođenja demokratskih reformi.
Glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest je na jednom od redovnih dnevnih brifinga za novinare istakao da će u narednom periodu Kuba izgubiti poziciju sa koje je svijetu privlačila pažnju odnosom prema SAD-u.
"Zemlje Zapadne hemisfere su ranije samo kritizirale američku politiku i odnos prema Kubi. Sada ćemo moći da razgovaramo i o odnosu kubanske vlasti prema narodu Kube", kazao je Earnest i dodao da će biti moguće da se u tom kontekstu izvrši dodatni pritisak na vlasti Kube.
Taj stav dijeli i veliki broj američkih analitičara.
Ekspert za međunarodne odnose iz organizacije Washington Office of Latin America Marc Hanson je za AA kazao da je Obamin potez u vezi sa Kubom "historijski" i da će tim potezom SAD značajno promijeniti poziciju SAD-a u regiji Zapadne hemisfere.
Hanson ističe da će ovaj potez otvoriti mnoge mogućnosti u periodu koji dolazi, te tvrdi da je jedna od tih mogućnosti značajan razvoj odnosa sa zemljama Latinske Amerike.
Ukazujući kako je američki embargo prema Kubi decenijama bio višedecenijski problem i tema pritisaka zemalja Latinske Amerike prema Washingtonu na svim regionalnim susretima, Hanson je kazao da će posljednji potez američke vlasti o normalizaciji odnosa sa Kubom znatno promijeniti pravila igre.
"To će rasteretiti Obamu i biti važan iskorak pred njegovu turneju po Latinsko Americi naredne godine. Novonastala situacija će biti dobra i za ostvarenje nacionalnih američkih interesa", tvrdi Hanson.
Profesor sa Međunarodnog univerziteta u Floridi Eric Campayd-Freixas ističe da je raspadom Sovjetskog saveza nestala i opasnost širenja komunizma u svijetu, ali da su SAD i uprkos toj činjenici zanemarile i ostavile na cjedilu zemlje Latinske Amerike.
"To je imalo veoma loše političke posljedice, posebno u porastu društvenih i ekonomskih nepravdi u regiji. U SAD-u je došlo do neočekivanih razmjera dolaska migranata", kazao je Camayd-Freixas.
Ocijenivši dogovor o normalizaciji odnosa SAD-a i Kube "svjetionikom" Obamine vanjske politike, Camayd-Freixas je kazao da je Washington tako dao signal prvog koraka nove ere dijaloga i saradnje sa zemljama Latinske Amerike.
S druge strane, profesor sa Međunarodnog univerziteta u Floridi i potpredsjednik Instituta za Kubu Sebastian Arcos tvrdi da će ovaj potez imati negativne odraze na vanjsku politiku Washingtona.
Podsjetivši da je do dogovora o zaokretu u odnosima SAD-a i Kube došlo nakon oslobađanja jednog američkog taoca u Kubi, Arcos je kazao da je SAD dao mnogo, a uzeo ništa u toj situaciji.
"Ovo bi moglo ohrabriti druge neprijatelje u svijetu da kidnapovanjem američkih državljana traže političke ustupke, što je prijetnja sigurnosti Amerikanaca. SAD su upravo na taj naćin lišene svake vrste argumenta kojim bi od kubanskih vlasti tražili provedbu demokratskih reformi", tvrdi Arcos.
Arcos nije optimista da bi ovaj potez mogao imati pozitivan uticaj na razvoj američkih odnosa sa zemljama Latinske Amerike. On smatra da je dogovor sa Kubom samo ojačao negativni imidž SAD-a u toj regiji.
