Predsjednik se bira na mandat od pet godina.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika.
Od subote počinje 24-satna izborna šutnja, kad će dosad prilično glasna kampanja četvero predsjedničkih kandidata utihnuti.
Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske donijela je Vlada na sjednici 20. novembra, na temelju člana 3. stav 1. i člana 4. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske.
Zakonom je propisano da izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave, najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.
- Tri miliona 770 hiljada birača, oko 4.800 u BiH -
Hrvatska ima nešto više od 4,4 miliona stanovnika, od čega birača sa pravom glasa je njih 3.779.281 koji će glasati na 6.350 biračkih mjesta. Dijaspora će glasati u 50 država, među kojima je i Bosna i Hercegovina gdje je za predsjedničke izbore registrovano da glasa 5.765 birača.
Biračka mjesta u Bosni i Hercegovini bit će otvorena 28. decembra u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli od 7 do 19 sati.
Za predsjedničke izbore u Hrvatskoj pet nevladinih organizacija je akreditiralo 794 posmatrača, a stranke oko 20 hiljada.
Za predsjednika Republike Hrvatske natječu se tri kandidata i jedna kandidatkinja - Ivo Josipović (Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP), Kolinda Grabar - Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ), Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) i Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid).
Izborna kampanja protekla je u znaku brojnih uvreda, dezinformacija i brojnih ličnih napada, prvenstveno usmjerenih na aktuelnog predsjednika Ivu Josipovića, djelimično i na Kolindu Grabar - Kitarović. No, ovo dvoje kandidata u većem dijelu javnosti slove i kao najozbiljniji pretendenti za novi predsjednički mandat.
- Predsjednik bi moga biti izabran tek u drugom krugu -
Pored toga što je kampanja kratka, vrlo je malo jasno artikuliranih političkih sadržaja. Predsjednički izbori se održavaju za vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana što u osnovi više odgovara političkoj desnici i HDZ-u, jer u tom periodu masovan je dolazak hrvatske dijaspore u domovinu i time mogućnosti da učestvuju na izborima.
Relevantna istraživanja pokazuju da je hrvatska dijaspora tradicionalno naklonjena HDZ-u, kao i Hrvati iz Bosne i Hercegovine.
Hrvatski analitičari nekoliko dana pred izbore tvrde kako prvi krug u nedjelju najvjerovatnije neće iznjedriti predsjednika, nego će dva kandidata ići u drugi krug. Naime, ukoliko niko od kandidata na osvoji više od polovine glasova birača koji izađu na izbore, organizira se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata sa najvećim brojem glasova u prvom krugu.
Ukoliko bude drugog kruga, on će biti održan 11. januara 2015. godine, predviđa Izborni zakon Hrvatske.
Analitičari smatraju kako veća izlaznost birača u prvom krugu ide u korist aktuelnom predsjedniku Josipoviću, dok bi velika apstinencija išla u korist njegovim protukandidatima.
- Manjine u drugom planu kampanje, ali mogle bi presuditi -
Odnos prema nacionalnim manjinama tokom kampanje niko od kandidata ne naglašava, stvarajući utisak da u Hrvatskoj žive samo etnički Hrvati. Međutim, glasovi glasača iz manjinskih nacionalnih zajednica mogu prevagnuti prilikom izbora novog predsjednika Republike Hrvatske.
Hrvatska se nalazi u dubokoj privrednoj i ekonomskoj krizi. Državu karakterizira visok stepen organiziranog kriminala i korupcije te slabo funkcionisanje pravosudnog sistema. Iako je dekriminalizacija Hrvatske proces, koji se niz godina odvija rezultati su još uvijek ispod potrebnih i očekivanih. Organizirani kriminal i korupcija su još uvijek rak rana hrvatskog društva, a mediji su djelomice slobodni.
Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International, Hrvatska je u 2013. godini zauzela 57. mjesto od ukupno 177 država zajedno sa Bahreinom, Češkom i Namibijom. Hrvatski je indeks ove godine 48 što je isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. To je za četiri mjesta lošije nego prošle godine.
Prema slobodi medija, nalazi se na 83. mjestu od 197 zemalja i statusom zemlje s djelomice slobodnim medijima.
Hrvatski javni dug će do kraja 2014, po svemu sudeći, premašiti gornju dozvoljenu granicu 80 posto GDP-a. Deficit uglavnom pokriva iz tri izvora, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, podsjećaju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor kojeg mogu uzdrmati ekonomska kriza, klimatske ili političke prilike ne isključujući nestabilnost i prisutnost terorizma u regiji.
Hrvatske vlade od osamostaljivanja zemlje, pa sve do sada nisu uspjele pronaći odgovarajuća ekonomska rješenja nagomilanih gospodarskih problema, uključujući i aktualnu Vladu Zorana Milanovića (SDP).
Potpora Rimokatoličke crkve (RKC) i njena uloga u hrvatskom društvu nije koristila HDZ-u na prethodnim predsjedničkim izborima održanim 2010. godine. Vjeronauk u školama, križevi u državnim uredima, blagoslov državnih investicija opravdano postavljaju pitanje odvojenosti hrvatske države od Crkve. Sekularnost moderne Hrvatske ugrožena je kroz povlašten položaj RKC u odnosu na druge crkve i vjerske zajednice.
- Od Franje Tuđmana do današnjih dana -
Franjo Tuđman je bio posljednji predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske, kojeg je na taj položaj izabrao Sabor Republike Hrvatske nakon provedenih parlamentarnih izbora 1990. godine. Ustavnim promjenama u julu 1990. postao je predsjednik Republike Hrvatske. Ustavnim zakonom za provedbu novog Ustava Republike Hrvatske iz decembra 1990, Franjo Tuđman preuzeo je ovlasti predsjednika Republike Hrvatske u smislu novog Ustava. Na istu dužnost ponovno je izabran na predsjedničkim izborima 1992. i 1997. godine.
Vlatko Pavletić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike (od 10. decembra 1999. do 18. januara 2000.). U decembru 1999. godine na temelju Ustavnog zakon o privremenoj spriječenosti predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje svojih dužnosti postaje obnašateljem dužnosti dok se predsjednik Tuđman nalazio u bolnici. Nakon Tuđmanove smrti, po Ustavu preuzima dužnost predsjednika Republike, kao predsjednik Sabora.
Zlatko Tomčić je privremeno bio na dužnosti predsjednika Republike (od 18. januara do 18. februara 2000.). Konstituiranjem novog saziva Sabora, nakon trećejanuarskih izbora (2000.), izabran je za novog predsjednika Sabora, te je automatski preuzeo dužnost privremenog predsjednika Republike.
Stjepan Mesić je na izborima za predsjednika u februaru 2000. godine pobijedio u drugom krugu i tako postao drugi predsjednik Republike Hrvatske. Na predsjedničkim izborima 2005. Stjepan Mesić osvaja drugi mandat koji mu je istekao u februaru 2010. godine.
Ivo Josipović je na izborima za predsjednika u januaru 2010. godine pobijedio u drugom krugu i tako postao treći predsjednik Republike Hrvatske.
- Obaveze predsjednika -
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.
Aktualni predsjednik Republike Hrvatske je Ivo Josipović i mandat mu ističe 18. februara 2015. tako da bi novoizabrani predsjednik mandat započeo 19. februara 2015.
