<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Nakon predsjedničkih izbora u Hrvatskoj: Pobjednika u velikoj mjeri odredila dijaspora, posebno ona iz BiH

Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar - Kitarović pobijedila bi u utrci u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj sa svega 1.846 glasova ili 0,08 posto više Ivu Josipovića da nije bilo glasova iz inozemstva, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA). Grabar - Kitarović je u samoj Hrvatskoj osigurala 1.080.969 glasova ili 50,04 posto, a Ivo Josipović 1.079.123 ili 49,96 posto glasova.

12. januar 2015, 12:00

Kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar - Kitarović pobijedila bi u utrci u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj sa svega 1.846 glasova ili 0,08 posto više kandidata SDP-a Ivu Josipovića i da nije bilo glasova iz inozemstva, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Grabar - Kitarović je u samoj Hrvatskoj osigurala 1.080.969 glasova ili 50,04 posto, a Ivo Josipović 1.079.123 ili 49,96 posto glasova. Time je Grabar - Kitarović postala prva predsjednica u historiji te zemlje.

No, veća razlika, koja po posljednjim podacima koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) Hrvatske u ponedjeljak u pet sati ujutro iznosi 1,48 posto u korist Grabar- Kitarović, osigurana je zahvaljujući glasovima iz dijaspore.

U inozemstvu je glasalo ukupno 37.203 birača od čega je 91,11 posto glasova ili 33.896 dobila Grabar - Kitarović, a svega 8,89 posto Jospović osiguravši tako skromnih 3.307 glasova hrvatske dijaspore.

Presudnu ulogu u dijaspori, pak, imali su glasači u Bosni i Hercegovini. Od ukupno 17.281, što je skoro polovina cjelokupnog broja glasača iz inozemstva, a koji su glasali na ukupno 15 birališta u Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci, čak 93,80 posto ili 16.210 dalo je podršku Grabar - Kitarović dok je Josipović dobio svega 6,20 posto glasova ili više nego skromnih 1.071 glasova birača u Bosni i Hercegovini.

Interesantan je bio stav koji je iznesen iz HDZ-a BiH da je "zbog važnosti svakog glasa, za drugi krug organiziran besplatan autobusni prijevoz glasača" iz općina Unsko-sanskog, Posavskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegovačko -neretvanskog i Kantona 10 (Livanjskog) te srednje Bosne i Brčko distrikta prema konzularnim uredima u Tuzli, Sarajevu i Mostaru, a za općine iz sjeverozapadne Bosne prema konzulatu u Banjoj Luci.

To je bio razlog da je sinoć do kasno u noć ispred biračkih mjesta u Mostaru bila gužva, iako je DIP u Hrvatskoj objavio neslužbene rezultate predsjedničkih izbora.

Tako na osnovu 99,98 posto ukupnog broja prebrojanih glasačkih listića, Grabar -Kitarović ima 1.114.865 glasova ili 50,74 posto naspram Ive Josipovića koji je osvojio 1.082.430 glasova ili 49,26 posto. Ostalo je da se obradi još jedno biračko mjesto, ali to ne može bitnije uticati na promjenu rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Od ukupno 3.824.754 glasača na ukupno 6.350 biračkih mjesta, od čega 6.260 u Republici Hrvatskoj i 90 u inozemstvu koji su jučer bili otvoreni od 7 do 19 sati, na birališta se odazvalo njih 2.258.801 ili 59,06 posto što je za 11,94 posto više nego u prvom krugu predsjedničkih izbora održanih 28. decembra 2014. Tada je na biračka mjesta izašlo 1.787.928, a na biračkom spisku bilo je nešto manje birača nego u prvom krugu - 3.794.293. Razlog povećanog broja birača je aktivna registracija kojoj je u međuvremenu za drugi krug prijavljeno nešto više birača, njih 30.461 birač.

U odnosu na prvi krug, povećan je i broj nevažećih glasačkih listića kojih je sada 60.728 ili 2,69 posto. U prvom krugu je ih je bilo 28.716 ili 1,60 posto.

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Hrvatske, koje je 5. januara objavilo potpune rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske, Ivo Josipović u prvom krugu održanom 28. decembra 2014. godine dobio je 38,46 posto glasova, a njegova najozbiljnija protukandidatkinja Kolinda Grabar - Kitarović je tada bila drugoplasirana sa minimalnom razlikom - osvojila 37,22 posto glasova.  Dakle, razlika između Granar - Kitarović i Josipovića u prvom krugu je svega 1,24 posto u korist aktuelnog predsjednika Republike Hrvatske.

Trećeplasirani kandidat prema rezultatima DIP-a bio je Ivan Sinčić (Živi zid) sa 16,42 posto osvojenih glasova, dok je Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) dobio 6,3 posto glasova.

Radi se o šestim predsjedničkim izborima nakon 1990. godine, kad su provedeni prvi demokratski izbori u toj zemlji. Predsjednik se bira na mandat od pet godina. Prema Ustavu Republike Hrvatske, niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika.

Aktuelnom predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću mandat ističe 18. februara 2015. tako da novoizabranoj predsjednici Grabar - Kitarović mandat počinje 19. februara.