"I što sada?", pitale su dva dana nakon povijesnih demonstracija protiv terora u Parizu ne samo novine "Le Parisien". I u drugim medijima, u raspravama u školama, crkvama ili gostionicama Francuzi su si postavljali pitanje, koje pouke bi trebalo izvući iz atentata islamističkih terorista. Predsjednik Francois Hollande je po tko zna koji put pozivao na jedinstvo nacije i osudio bilo kakve napade na muslimanske ili židovske objekte. "Prijetnja terora je i dalje prisutna. Moramo ju uzeti ozbiljno", kaže Hollande i dodaje: "Francuska će štititi sve svoje građane, bez obzira u što oni vjeruju ili ne vjeruju."
Na pariškim ulicama u oči upadaju brojni naoružani vojnici i policajci koji su stacionirani kao hitna mjera na neuralgičnim točkama francuskoga glavnoga grada.
Vlada je mobilizirala 10.000 vojnika u cijeloj zemlji. "To je prvi put da je tako puno vojnika angažirano na našem području", izjavio je predsjednik vlade Manuel Valls. Sve židovske ustanove čuva dodatnih 4.700 policajaca.
"Oni su umrli za našu slobodu"
Angažiranjem vojske i policije vlada želi pokazati sposobnost djelovanja i barem stvoriti osjećaj sigurnosti. Francuski predsjednik Hollande je odao počast troma policajcima koji su poginuli u napadima. Dodijelio im je orden i rekao: "Oni su poginuli kako bismo mi mogli živjeti u slobodi." Hollande je pokušao utješiti i nazočnu majku ubijenoga policajca Ahmeda Merabeta. On je Francuz muslimanske vjeroispovijedi podrijetlom iz Afrike, a prošle srijede je bio zadužen za službu pred redakcijom lista Charlie Hebdo - kad je hladnokrvno likvidiran. Ipak, nakon nekoliko tjedana kad se francuska javnost nešto smiri, planirano je i da se smanje mjere sigurnosti na važnim čvorištima. Ali što nakon toga?
Zakoni protiv terora u ekspresnom postupku
Francuska vlada je već donijela odluku o pooštrenju mjera sigurnosti, odnosno o bržoj provedbi mjera koje su bile planirane. Već koncem 2014. je parlament u Parizu prihvatio novi zakon o borbi protiv terora koji je zapravo trebao stupiti na snagu tek koncem ove godine.
Donesene mjere se prije svega odnose na izolaciju zatvorenika koji se sumnjiče za teror i za islamističku propagandu. Jedan od počinitelja, Cherif Kouachi je već 2008. sjedio u francuskom zatvoru jer se htio priključiti džihadistima i očito je upravo u zatvoru upoznao Amedyja Coulibalya, teroristu koji je napao židovsku samoposlugu u Parizu i tamo ubio pet osoba.
Osim toga, francuska vlada je odlučila i da se proširuju ovlasti tajnih službi. Kao što je najavio premijer Vallas, trebaju se hitno riješiti sve pravne nedoumice o zaštiti podataka kako bi se bolje prepoznali putnici koji se namjeravaju priključiti takozvanom "svetom ratu". I tu se pokazalo kako su braća Kouachi od 2009. do 2011. više puta, zajedno ili pojedinačno, putovala u Jemen i tamo kontaktirala predstavnike Al Kaide, baš kao što su tamo i naučila rukovati s vatrenim oružjem.
Još suučesnika?
Francuske službe smatraju kako ima oko 1.400 francuska državljana koji su sad "foreign fighters", strani borci na strani terorističkih organizacija u Siriji ili Iraku. Prije svega je riječ o muškarcima radikalnih stajališta iz islamističkog okružja, a policija smatra kako se u samoj Francuskoj nalazi barem još jedna aktivna teroristička ćelija koja ima do šest članova.
Francuski ministar unutarnjih poslova Bernard Cazeneuve najavio je da će se na europskoj razini jače zauzeti za skupljanje i analizu putnika u zračnom prometu. Dosad takav postupak blokira Europski parlament zbog zaštite podataka. Sjedinjene Države su nakon teroristisčkih napada od 11.rujna 2001. uvele prikupljanje podataka putnika u zračnom prometu. Braća Kouachi su bila na popisu terorista i nisu mogla ući u SAD. Francuske vlasti su braću Kouachi također pratile kao poznate islamiste, ali su prije nekoliko mjeseci obustavile praćenje.
Bivši šef francuske tajne službe Bernard Squarchini zahtijeva bolju suradnju raznih tajnih službi. Skupljanje i analizu podataka putnika u zračnom prometu smatra nužnim. "Osim toga potreban nam je okvirni zakon koji će sve to obuhvatiti", kaže on. Konzervativna oporba zahtijeva zakon po uzoru na SAD. Premijer Valls je prema tomu sumnjičav. "Ja sam za bolje zakone, ali odbijam zakone koji sve i svakoga stavljaju pod opću sumnju", izjavio je Valls za novine Le Monde.
