Rijetke preživjele žrtve holokausta, članovi bh. državne vlasti, međunarodnog kora, akademske i vjerskih zajednica, nevladinog sektora i druge zvanice, povodom 27. januara, Međunarodnog sjećanja na žrtve holokausta, minutom šutnje su odali počast žrtvama tog pogroma te svim nedužnim žrtvama Drugog svjetskog rata i rata s početka devedesetih godina prošlog vijeka u Bosni i Hercegovini.
Jakob Finci, predsjednik Jevjerske zajednice u BiH, rekao je da holokaust u kojem je stradalo oko šest miliona Jevreja, znači tragediju cijelog čovječanstva, nikako samo jevrejskog naroda.
''Novih 104.000 imena upisano je samo prošle godine u evidenciju Jad Vašem instituta'' - naveo je.
Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ispričao je sjećanje na njegovu davnu posjetu Aušvicu, kada je zaključio da čovjek jedino može poželjeti da se nikada nikome takvo što ne dogodi.
Izrazio je zadovoljstvo što je Vijeće ministara BiH ustanovilo godišnje obilježavanje Dana sjećanja na holokaust.
''Jedan od razloga zbog kojeg "posebno mi u BiH imamo razloga da se sjećamo jeste činjenica da je mnogo ljudi stradalo i ovdje tokom Drugog svjetskog rata i u zadnjem ratu na tlu BiH'' - kazao je predsjedavajući državnog predsjedništva.
Profesor historičar iz Njemačke Michael Brenner na komemoraciji je održao predavanje „Duga sjena Ausshwitza. Život Jevreja u Njemačkoj“ .
Objasnio je kako i zašto je u prvim godinama po završteku Drugog svjetskog rata, kad u nekim zemljama istočne Evrope još nije bila prošla opasnost po Jevreje, oko 20.000 njih ipak odlučilo da se skloni u Njemačku, „zemlju ubica“, kako je tada govoreno, u vrijeme kad niko nije vjerovao da će na njenom tlu ikada više postojati jevjerski život a kamoli da će zajednica rasti najbrže, ne računajući izraelsku.
Ti ljudi sklonili su se u takozvanoj „američkoj zoni“ u Njemačkoj jer Izrael još nije bio osnovan kao država, a ni Amerika, o kojoj su razmišljali, nije bila dovoljno otvorena za priliv izbjeglica. Nešto kasnije pridružilo im se još desetak hiljada njemačkih Jevreja koji su se vratili u zemlju nakon bijega na sve strane od holokausta pa je 30.000 ljudi, od nekadašnjih 600.000, koliko ih je živjelo prije Hitlera, ponovo činilo malu njemačku jevrejsku zajednicu. Ostali su tu i kad je Izrael osnovan, a Amerika otvorila granice.
Pad Berlinskog zida zatekao je oko 200.000 članova jevrejske zajednice u zemlji iz koje je poteklo najveće zlo, a Brenner to objašnjava uglavnom ekonomskim razlozima, ali i činjenicom da se Njemačka osamdesetih godina prošlog vijeka počela intenzivnije baviti vlastitom prošlošću, posebno nacističkom, pa danas u mnogim njenim gradovima postoje muzeji i na druge načine se organiziraju sjećanja na stradanje Jevreja.
Bernner naglašava da kao historičar govori s oprezom o budućnosti tog naroda u Njemačkoj, ali zaključuje da ona danas nije mnogo drugačija nego u drugim zemljama.
''Ali Jevreji su uvijek bili narod nade. Kako bi inače preživjeli proteklih 3.000 godina?'' - rekao je profesor i zaključio: „Evropa bez Jevreja nije Evropa, mislim da to možemo danas simbolično reći“.
Sarajka Laura Ostojić, rođena Papo, po majci Levi, prisjetila se u izjavi novinarima strašnih dana Drugog svjetskog rata u glavnom gradu BiH, kada su zauvijek odvedeni mnogi Jevreji, članovi ovih dviju porodica također, a ona, tada dijete, kao i sestra i majka, slučajno preživjele jednog od posebno kobnih dana.
Kasnije su pobjegle u Crnu Goru, u Berane, a nakon rata se Laura vratila u Sarajevo.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, 27. januar, obilježava se po odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Tog dana 1945. godine sovjetska armija je oslobodila Aušvic, najozloglašeniji nacistički koncentracioni logor.
Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 16. januara 2007. godine 27. januar se u BiH obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Ove godine obilježavanje je organizirala Jevrejska zajednica u BiH u saradnji s državnim ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Goethe-institutom, Institutom za istraživanje zločina Univerziteta u Sarajevu i Bošnjačkim institutom - Fondacijom Adila Zulfikarpašića.
