<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kulturni događaj koji ne smijete propustiti: Retrospektivna izložba Vojina Bakića u Banjaluci

Vojin Bakić uvrštava se ne samo među najbolje hrvatske vajare 20. vijeka nego ga svjetska kritika ubraja i među najvažnije evropske vajare modernizma.

24. januar 2015, 12:00

U prepunom Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci sinoć je otvorena retrospektivna izložba Vojina Bakića (1915-1922) pod nazivom "Svjetlonosne forme".

Posjetitelji nisu krili svoje oduševljenje ovom velikom izložbom koja je postavljena u našem gradu i smatraju ju kulturnim događajem koji se ne smije propustiti.

Prije Banjaluke, izložba je gostovala u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, a ovim gostovanjima se obilježava stogodišnjica rođenja Vojina Bakića. Iz Muzeja savremene umjetnosti RS rekli su da se ovom izložbom nastavlja intenzivnije povezivanje sa srodnim muzejskim institucijama u gradovima regije.

Retrospektiva Vojina Bakića “Svjetlonosne forme” koja je održana u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u periodu od  7. 12. 2013. do 2. 3. 2014. ocijenjena je kao najveći kulturni događaj 2013. godine u Hrvatskoj.

Ovom retrospektivom u MSU u Zagrebu prvi put je ostvarena stručna valorizacija njegovog cjelokupnog stvaralaštva i razumijevanje geneze Bakićevog apstraktnog izraza, koji je nedjeljiv dio evropske modernističke tradicije.

Vojin Bakić (1915-1992) uvrštava se ne samo među najbolje hrvatske vajare 20. vijeka nego ga svjetska kritika ubraja i među najvažnije evropske vajare modernizma. Njego djelovanje  obuhvatalo je područje tadašnje Jugoslavije, te se u modernizaciji izraza koje je uveo u područje skulpture mogu iščitati globalne pojave modernizacije koje su bile prisutne na cjelokupnom području socijalističke Jugoslavije.

„Ime Vojina Bakića nekoga će asocirati na čuvenoga Bika, kojeg je autor oblikovao u raznim dimenzijama i materijalima. U velikom formatu, skulptura je prvo izložena na Venecijasnkom bijenalu 1956, potom ispred jugoslovenskog paviljona Vjenceslava Richtera 1958. u Briselu, kada se Jugoslavija prvi put predstavljala još kao mlada država na svjetskom sajmu (EXPO).  Skulptura je odmah izazvala veliko zanimanje stranih stručnjaka, te ju je grad Antverpen otkupio za park skulptura muzeja Midelhajm u Antverpenu, gdje se i danas nalazi, a uskoro i grad Marl za istu namjenu“, stoji u pratećem tekstu za izložbu.


Izuzetnom snagom vizije i vrhunskom kreacijom, Vojin Bakić početkom 60-ih čini odlučan zaokret u načinu oblikovanja monumentalne spomeničke skulpture na području tadašnje Jugoslavije. Umjetnička vrijednost tih djela je bezvremenska – jer upravo svojim apstraktnim izrazom zrače snažnom energijom znaka/simbola.

Vojin Bakić bio je umjetnik velike stvaralačke energije te je tokom gotovo 50 godina stvaranja, realizovao veliki broj radova izuzetnog umjetničkog kvaliteta. Njegovi su radovi prepoznati kao izuzetno inovativni i napredni, te su predstavljeni u najznačajnijim prikazima savremene svjetske i evropske apstraktne skulpture.

Učestvovao je na prestižnim svjetskim umjetničkim smotrama: Bijenale u Veneciji, Dokumenta u Kaselu, Bijenale Umetnosti Minijature Sao Paolu, Bijenale u Aleksandriji...

RADOST, BLJESAK, SVJETLOST

Krenuvši od figuracije i tradicije, svoj izraz razvija prema čistoj formi, razlistanim pa svjetlosnim (ili kako ih je pjesnik Jure Kaštelan nazvao: svjetlonosnim) oblicima, apstrakciji bez suvišnih detalja. Po riječima Vojina Bakića, ti svjetlonosni oblici izražavaju životnu radost, bljesak, svjetlost.

Na izložbi u Banjaluci je predstavljeno 150 radova, od toga 100 skulptura iz svih stvaralačkih ciklusa, crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, te audio i filmska građa.

Na otvaranju izložbe je rečeno da se kroz njegovo djelo istovremeno mogu iščitati i društveno-političke prilike u kojima je stvarao, ali i životna priča ovog osebujnog umjetnika.

Na izložbi su prikazani i radovi savremenih umjetnika koji se bave njegovim spomenicima s različitih autorskih pozicija - od interpretacije modernističke baštine u radovima Marka Lulića, preko propitivanja utopijskih modela socijalističkog društva, te pitanjima gubitka društvenog sjećanja u djelima Davida Maljkovića, do kritike našeg odnosa prema spomenici NOB-a u radovima Igora Grubića.

Izložba u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba gostuje u Banjaluci kao rezultat saradnje MSU i MSURS, te finansijske podrške fondacije Hrvatska kuća i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Ministarstva za prosvjetu i kulturu Republike Srpske.

Kustoskinja izložbe: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU, Zagreb. Izložba će biti otvorena do 22. februara 2015. godine.

Na kraju treba još napomenuti da u pratećem testu za izložbu takođe stoji da je Vojin Bakić umjetnik koji je ostavio i doslovno i metaforički monumentalne tragove na ovim prostorima. Oni koji su ga poznavali tvrde da je stvarao iz ideala i onda kada je kreirao narudžbe pod budnim okom ideologije. Nije dopuštao da mu išta utiče na umjetnički izraz i razvoj te je tokom pola vijeka nastao opus koji plijeni inovativnošću, energijom , težnjom za istraživanjem, kako je sam rekao:

“Čar svega je u avanturi, u traženju, u tom je smisao čovjeka. jer po utrtim stazama lako je hodati, ali to nije riskantno, pa nije interesantno”.

Pogledajte fotografije sa otvaranja izložbe