Fond u analizi navodi da se u nedavnoj prošlosti podrazumjevalo priključenje evroatlantskim institucijama, koje su, poslije pada komunističkih vlada u Istočnoj Evropi, značile prosperitet i napredak ostvarivan po sistemu "štapa i šargarepe".
EU je, kao glavni posleratni projekat mira i integracije, dugo bila magnet za mnoge zemlje, ali zbog ekonomske krize i njenih političkih, socijalnih i ekonomskih posljedica po novopridošlice, situacija sada nije tako jasna, piše u tekstu.
Za mnoge balkanske zemlje, članstvo u EU je prioritet, ali novi predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker naveo je da u narednih pet godina neće biti prijema novih članova i dosadašnji Direktorat za proširenje preusmjerio na odnose sa susjedima, što je zabrinulo mnoge zemlje regiona.
Maršalov fond napominje i da Rusija sprovodi svoj uticaj na više načina, što bi moglo da učini nejasnijim izbor za neke balkanske zemlje.
"Ruski uticaj raste u jugoistočnoj Evropi. Koliko je ozbiljan taj uticaj u smislu pružanja alternative balkanskim zemljama još ostaje da se vidi, ali mađarski primjer demokratskog koraka unazad nije ohrabrujući", piše u analizi.
Maršalov fond ocjenjuje da Evropa, suočena sa sukobom između Rusije i Ukrajine, ima novu šansu da redefiniše ono za šta se zalaže i potvrdi posvećenost svojim principima.
"Vrijednosti koje su dovele do slobode, prosperiteta i ljudskog dostojanstva ugrožene su. Mladim demokratijama poput onih na Zapadnom Balkanu potrebni su jasni podsticaji koji će ih voditi ka društvu baziranom na poštovanju ljudskih prava i vladavini prava; u suprotnom, Evropa rizikuje da ih ponovo izgubi", upozoravaju analitičari.
U analizi se podsjeća sa kojim pitanjima suočava region, od spora Grčke i Makedonije oko imena, preko podjela u BiH po etničkim linijama, do pitanja Kosova, a analitičari ocjenjuju da EU mora da shvati da balkanske zemlje čine narodi koji još pokušavaju da se pomire s prošlošću.
Fond smatra da bi Brisel trebalo aktivno da promoviše kulturu dijaloga u regionu, koji bi vodio do pomirenja i oproštaja.
"I javnost u regionu i evroatlantske institucije moraju da shvate da je Balkan napredovao od gorke etničke i vjerske mržnje koja je ne tako davno izazvala ratove", piše u tekstu.
Region mora da bude otvoreniji za dijalog, a EU mora jasno da pokaže da može da ponudi model za takav uspješan dijalog, ocenjuje Fond.
"Nametanje ekonomskih, institucionalnih i političkih standarda je od ključnog značaja, ali iza svake od tih komponenti stoje ljudi koji su ili kulturno nespremni ili politički nemotivisani za unapređenje takvog okruženja", navedeno je u analizi.
"EU mora da prizna da se ove zemlje polako oporavljaju od bolnih međuetničkih ratova i autoritarne komunističke prošlosti, koji su znatno narušili njihovu sposobnost za pomirenje. I EU i balkanske zemlje koje nisu članice moraju da priznaju da su se neke stvari promjenile i da pokažu da im je i dalje stalo jer je na kocki njihova budućnost."
