<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Štampanje dodatnog novca u BiH: Hiperinflacija bi satrala građane i privredu

Kao grom iz vedra neba došla je ideja Predsjednika RS Milorada Dodika koja bi, kako je sam kazao, trebala riješiti sve finansijske probleme ove zemlje.

16. februar 2015, 12:00

To rješenje pronađeno je u dodatnom štampanju 2 milijarde konvertibilnih maraka, jer je naša valuta, sama po sebi, precijenjena i trebalo bi joj sniziti vrijednost na tržištu.

Dodik je tako izjavio je kako bi bilo racionalno donijeti mjeru da BiH može u platnom prometu da emituje novac koji je do 5 % veći od realnog pokrića , što bi značilo da bi BiH mogla da ima dvije milijarde KM, čime bi bili riješeni svi problemi

On je napomenuo da strane međunarodne institucije upravljaju monetarnom politikom u BiH i da je Centralna banka pod uticajem "currency borda".

"BiH je jedina zemlja na svijetu koja ima emisiju koja je pokrivena 105 posto realnog osnova. To znači da imamo 500 miliona eura više nego što imamo KM u opticaju", naveo je Dodik.

Prema njegovim riječima, i američki dolar nema pokriće, kao ni euro.

"Zalažem se za ono za šta imamo realno pokriće - odštampamo novac i pustimo u promet. Riješili bi mnoge svoje bilansne probleme, deficite i drugo", poručio je Dodik, komentarišući najavu da izvršni odbor MMF-a neće razmatrati odluku o novoj tranši za BiH.

Podsjetimo, Centralna banka Bosne i Hercegovine je zadužena za održavanje monetarne stabilnosti u skladu sa aranžmanom valutnog odbora (currency board) , što znači da izdaje konvertibilnu marku uz puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu gdje je jedna konvertibilna marka jednaka vrijednosti 0,51129 EUR. Također, prema Zakonu o  Centralnoj banci BiH, ova definiše i kontroliše provođenje monetarne politike Bosne i Hercegovine i upravlja službenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domaće valute.

S tim u vezi na Dodikov prijedlog regovali su iz ove institucije, u čijem je saopštenju naglašeno da štampanje novca preko zakonom definisanog nivoa monetarne pasive nije primjeren savremenim modelima monetarne politike, a ne samo valutnog odbora, te da u slučaju Bosne i Hercegovine to nije ni zakonom dozvoljeno.

Naime u CB BiH tvrde da pokriće domaće valute u stranoj valuti u odnosu na minimalno potrebnih 100% služi za djelovanje u slučaju nepredviđenih događaja na ino-finansijskim tržištima, a odražava se i na poziciju generalnih rezervi u kapitalu Centralne banke, te se ovim omogućava da se u skladu sa članom 27. Zakona o CBBiH konstantno vrši raspodjela profita u omjeru 60% na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine, a 40% u generalne rezerve Banke,

”Takav model monetarne politike daje stabilnost domaćoj valuti, a povjerenje građana i institucija u KM je neupitno” saopšteno je iz Centralne banke BiH
Oni su istakli kako bi eventualno nepostojanje pokrića domaće valute izazvalo inflatorni pritisak, nepovjerenje u monetarnu politiku i „bijeg" u stranu valutu.

„Model koji uključuje štampanje novca preko zakonom definisanog nivoa monetarne pasive nije primjeren savremenim modelima monetarne politike, a ne samo valutnog odbora, a što u slučaju Bosne i Hercegovine nije ni zakonom dozvoljeno. Pravna norma je jasna” saopšteno je iz Centralne banke BiH,


Sagovornici BUKE slažu se u jednom. Valutni odbor jeste loša solucija, ali je i dalje mnogo bolja od slobodne monetarne politike i štampanja novca bez pokrića a kojim bi rukovodili domaći političari.


Ekonomski analitičar i saradnik magazina Dani Eldar Dizdarević kaže za BUKU da je Predsjednik Dodik, čisto teoretski gledano, u pravu.  Novac se može dostampati bez pokrića i to, manje-više, rade sve zemlje na svijetu. Dolar i euro zaista nemaju nikakvog pokrića za štampanje, od tog pokrića se davno odustalo, prvo preko ukidanja tzv. zlatnog standarda a potom i sa još nizom mjera. Postoji i ovakvi oblici monetarne politike kao u Bosni i Hercegovini, gdje funkcioniše valutni odbor ali se to samo s dosta mašte može zvati monetarnom politikom.



Eldar Dizdarević - foto Al Džazira Balkan



„Međutim, postoji tu još stvari koje su jako važne” kaže Dizdarević, „ako se poveća količina novca u opticaju doštampavanjem, onda se shodno Miltonu Friedemanu mora pojaviti i inflacija - i ona bi se zaista u našem slučaju i pojavila”.


”Ako bi se ubacile 2 milijarde KM u opticaj na istu količinu roba i usluga , onda bi neminovno došlo i do pada vrijednosti KM, odnosno do inflacije. S te strane gosp. Dodik nije u pravu, jer valutni odbor jeste loše rješenje, ali u ovakvoj političkoj situaciji kakvu imamo u BiH je najbolje” tvrdi Dizdarević.


Štampanjem novca bez pokrića naši političari ne bi stvorili inflaciju nego hiperinflaciju te bi to dugoročno gledano bilo loše po nas gradjane. Trenutna situacija sa valutnim odborom jeste loša, ali je bolja, u ovakvoj situaciji kakva je u BiH, od slobodne monetarne politike i štampanja novca bez pokrića.


”Osim toga, mi jednostavno nemamo osim političkog konsenzusa, niti ljude koji su u stanju da se nose s ovim stvarima, tako da je pitanje da li treba u ovom trenutku bilo sta dirati” kaže Eldar Dizdarević za naš portal.

On kaže da bi ovakvim potezom, odnosno dodatnim štampanjem novca jednostavno došlo do hiperinflacije koja bi uništila i privredu i građane.



„Jasno je da postoji želja da se dođe do svježeg novca”, kaže za BUKU Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala Capital.ba, „ali Milorad Dodik kao Predsjednik RS, i kao političar sa najdužim političkim stažom u RS vrlo dobro zna da je dodatno štampanje konvertibilne marke nemoguće provesti u ovakvoj konstelaciji snaga te da se mora promijeniti niz zakonskih akata u BiH te da je procedura njihovih predlaganja i usvajanja jako komplikovana”.



Siniša Vukelić - foto BUKA


Štaviše, kaže on, uloga Centralne banke je definisana aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma.   


Siniša Vukelić, tvrdi da ideja oko štampanja dodatnog novca sigurno ne bi riješila naše probleme, već bi ih dodatno zakomplikovala, u BiH i RS.


„Problem je što se ovakva incijativa iznosi naprečac, bez neke temeljne analize. Sigurno je da valutni odbor ograničava razvoj privrede jer država nema jednu od jakih poluga za upravljanje svojom ekonomijom a to je monetarna politika.. Sigurno je da BiH sa valutnim odborom ne može u EU i da moramo razmišljati o izlasku iz ovoga, a o čemu vrlo malo ljudi govori” kaže za BUKU Siniša Vukelić.


Prema njegovom mišljenju, ova incijativa je došla na brzinu, zbog nedostatka novih  izvora za finansiranje  a kad je poprilično skupo da recimo prodajete svoje trezorske obveznice na sarajevskoj ili banjalučkoj berzi, a u situaciji kada ste se obavezali da ćete ispuniti uslove prema MMF-u.


„ S druge strane čuli smo priče o tome kako će doći neki drugi izvori finansiranja d abi se popunile bužetske rupe , od ruske federacije do drugih alternativnih izvora finansiranja od kojih očigledno nema ništa, već smo se odjednom sjetili-idemo štampati novac. To zna svako” kaže Siniša Vukelić


S druge strane valutni odbor i stabilnost valute vezano za Evro daje MMF-u i ostalim međunarodnim finansijskim institucijama, ali i stranim investitorima sigurnost kako je u BiH stabilna valuta.

„Ipak, ovo sadašnje stanje je manje zlo od onoga kako bi to bilo da se političarima odriješe ruke pa da oni sami upravljaju monetom i da proizvode višak novca u platnom bilansu a što bi rezultiralo u nekontrolisanoj inflaciji” ističe Vukelić


Jasno je jedno, u izjavi predsjednika RS Milorada Dodika sigurno je tačan dio o tome kako jkonvertibilna marka ne odražava realno stanje u privredi i da možda jeste trenutno prejaka, da bi je možda trebalo devalvirati za jedno 10% ili 20 %, tvrdi Vukelić.

Takav je naime stav stručnjaka i stručne javnosti, te podrobnih analiza. Takvom  ciljanom devalvacijom te određenom, pomno praćenom, inflacijom, pri čemu se ne bi istrgle uzde iz ruku ljudi koji vode monetarnu politiku, postekao bi se izvoz te bi na takav način dobili realni odnos stanja u privredi i snage domaće valute. Zasad,  izjava Predsjednika Dodika djeluje krajnje populistički i bez realnog temelja u zakonodavstvu BiH.



Tekst objavljen 31.1.2015