<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Ljudska prava ne stanuju na Balkanu

HRW

Vlasti u Bosni i Hercegovini, ali ni u ostalim zemljama regiona, nisu učinili dovoljno tokom 2014. godine kako bi unaprijedili stanje zaštite ljudskih prava. Šta više, svojim (ne)djelovanjem su dovele građane u stanje da se ne osjećaju sigurno, piše Human Right Watch u svom najnovijem izvještaju.

30. januar 2015, 12:00

“Tokom 2014. godine, politički zastoj u Bosni i Hercegovini i dalje ugrožava potrebne reforme, uprkos raširenim protestima prošlog februara tokom kojih je iskazano široko nezadovoljstvo ekonomskim i političkim stanjem”, navodi Human Rights Watch u svom najnovijem izvještaju.

 Ova organizacija, jedna od najutjecajnijih u svijetu u polju zaštite ljudskih prava, konstatuje kako su protesti bili obilježeni incidentima i policijskom brutalnošću. “Novinari”, navodi se dalje “ostaju podložni zatrašivanju i prijetnjama”, konstatuju.

 HRW primjećuje kako je do novembra prošle godine Udruženje novinara BiH registrovalo 27 napada na slobodu govora, “uključujući pet fizičkih i 14 verbalnih, te jednu prijetnju smrću”. Vlasti u RS su neke medije nazvali “stranim agentima”, što su osudile neke institucije međunarodne zajednice u BiH.

 “Tokom februarskih protesta, policija se koristila metodama zastrašivanja te su tukli novinare i oduzimali im snimke, kršeći pravo na slobodu izražavanja.”

HRW također smatra da je policija u Sarajevu i Tuzli upotrijebila pretjeranu silu tokom februarskih protesta, te da su prekoračili silu prema osobama koje su privedene tokom protesta.

“Politički lideri iz tri najveće etničke grupe su pokušali odbaciti proteste kao dirigirane pokušaje provociranja međuetničkog nasilja ili pokušaje jednog entiteta da destabilizira drugi, umjesto da se suoče sa onim što su im demonstranti poručivali, navodi se dalje.

Vlasti nisu napravile napredak ni kada je riječ o zaštiti prava manjina, ili ka ukidanju diskriminacije na bilo kojoj osnovi.

Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, strategija usvojena još 2008. godine se jako sporo sprovodi. “Do novembra 2014. godine, odjel za ratne zločine Suda BiH je izrekao presude u 33 slučaja, čime su povećali ukupan broj izrečenih presuda na 250 od kada je sud počeo djelovati 2005. godine.”

Kao još jedan problem HRW vidi činjenicu da je Vlada Milorada Dodika nastavila postavljati prepreke i činiti uputnim legitimitet državnog suda, pozivajući na njegovo ukidanje.

Ništa bolja situacija nije ni u ostalim zemljama regiona, te HRW upozorava vlasti da moraju unaprijedtiti zaštitu ljudskih prava kako bi zemlje pokrenuli dalje u procesu europskih integracija.