Šef litvanske diplomacijeLinas Linkeviciusje prije početka sastanka izjavio da "logičnim" smatra ideju da se ukrajinske vlasti dodatno naoružaju.
Na upit novinara o tvrdnjama da se SAD spremaju da Ukrajini pošalju oružje, Linkevicius je kazao da to jeste odluka SAD-a, ali da i lično smatra da je logična jer su Ukrajinci napadnuti iz vana i da separatisti već dobivaju najasvremenija oružja i artiljeriju iz Rusije.
"Ukrajini trebamo, pored finansijske i političke pomoći, pružiti i vojnu podršku. Sada nije vrijeme rasprave o slanju vojske, ali se u namanju ruku može poslati oružje kako bi se ukrajinska vojska branila", kazao je Linkevicius.
S druge strane, šef švedske diplomatije Margot Wallstrom se oštro protivi slanju oružja Ukrajini i poručuje da ne treba u Ukrajinu slati dodatno oružje, već raditi na povlačenju ruskog oružja iz te zemlje. Dodao je da bi oružje samo pojačalo tenzije i da treba tražiti isključivo političko rješenje krize.
"Slanje dodatnog naoružanja u kriznu regiju bi samo rasplamsalo požar. To ne može biti dobar potez", kazao je slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.
Velika Britanija, Holandija, Belgija, Luksemburg i Njemačka su se već izjasnile da se protive naoružavanju Kijeva.
Intenzivniju podršku Ukrajini zagovaraju Poljska i Baltičke zemlje.
Španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Garcia-Margallo tvrdi da su sankcije Evropske unije prema Rusiji imale i negativan uticaj na evropsku ekonomiju i da je u proteklom periodu šteta premašila 21 milijardu eura.
Diplomatski izvori javljaju da bi šefovi evropske diplomacije na današnjem zasijedanju u Briselu mogli usvojiti pooštravanje sankcija prema zvaničnoj Moskvi i na listu sankcionisanih lica dodati 19 fizičkih i devet pravnih lica.
