<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Niko ne zna šta tačno Putin hoće

Sve je jači pesimizam o sudbini sporazuma potpisanog u četvrtak u Minsku kojim bi trebalo da se okonča desetomjesečni rat na istoku Ukrajine.

14. februar 2015, 12:00

Sporazum, nazvan Minsk 2, postignut poslije 16 sati pregovora lidera Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije, stvorio je "tračak nade" poslije sukoba koji su posljednjih nedjelja dostigli kritičnu tačku.

Na nedostatak povjerenja utiče i to što lideri nisu potpisali nikakav obavezujući dokument. Umjesto toga saglasili su se saopštenjem da će "u potpunosti poštovati suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".

"Putin ima velike karte i dobro sa njima igra", smatra Ivo Dadler, bivši ambasador SAD pri NATO, prenosi Njujork tajms.

"On ne dozvoljava da bilo ko zna šta mu je na umu. Konstantno smo mu govorili šta mi planiramo i da ne želimo vojne sukobe." Nešto slično rekao je nedavno i Gernot Erler, koordinator nemačke vlade za politiku prema Rusiji, koji je ove nedelje posetio Beograd. "Mi jednostavno ne znamo šta su ciljevi Rusije", rekao je Erler u intervjuu za magazin European. On smatra da je ruska politika nepredvidljiva.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je da ne treba "gajiti iluzije" o budućnosti mirovnog sporazuma.

"Ne želim da dajem lažne nade, niti da neko pomisli da sam naivan.Predstoji još dug i težak put do postizanja mira. Niko ne može da garantuje da će uslovi iz sporazuma u Minsku biti ispunjeni", rekao je Porošenko u govoru vojsci.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland, koji su učestvovali u pregovorima u Minsku, još su juče rekli da postoje "teškoće" u primjeni sporazuma i zapretili Rusiji dodatnim sankcijama ukoliko ne bude poštovano primirje.

SAD koje nisu učestovale u pregovorima, podržale su "iza kulisa" svoje evropske saveznike kao i održavanje pritiska na Rusiju.

Šefica evropske diplomatije Federika Mogerini, malo pozitivnija, ocijenila je tokom posjete Tunisu, da će prekid vatre "ukoliko se konkretizuje na terenu" u nedjelju, predstavljati prvi korak ka rješavanju krize.

Borbe se u istočnoj Ukrajini vode duž cijele linije fronta, a "neprijateljske bespilotne letjelice nadlijeću zonu konflikta", saopštila je ukrajinska vojska.

Vojska je navela da se borbe vode nadomak Debaljceva, strateškog željezničkog čvora između Donjecka i Luganska gdje su ukrajinski vojnici gotovo opkoljeni.

Mnogi analitičari vjeruju da će proruski separatisti pokušati da zauzmu Debaljceve do nedjelje kad počinje primirje.

"Ukrajina očekuje eskalaciju i preduzima sve mjere kako bi odbila napade", izjavio je zamjenik ukrajinskog ministra odbrane Petro Mehed i dodao da će pobunjenici pokušati da zauzmu Debaljceve i stratešku luku Mariupolj kod Azovskog mora.

Opšti je stav da je sporazum Minsk 2 samo prividan prekid vatre koji ne predviđa konkretne mehanizme za rješavanje spornih pitanja, kao što je kontrola 400 kilometara granice s Rusijom koja je u rukama seperatista, dok vlasti u Kijevu i Zapad tvrde da Rusija preko granice prebacuje oružje pobunjenicima.

Šef ukrajinske diplomatije Pavlo Klimkin priznao je danas u parlamentu da još nije određen datum za povlačenje "stranih snaga s ukrajinske teritorije".

Ostaje neriješena i sudbina pilota ukrajinske vojske Nađe Savčenko. Uprkos najavi o razmjeni zatvorenika i talaca, ruski istražitelji saopštili su danas da nema uslova za oslobađanje Nađe Savčenko.

Savčenko je optužena za ubistvo dva ruska novinara u istočnoj Ukrajini sredinom juna, kada se borila kao dobrovoljac. Istražni komitet navodi da je Savčenko pritvorena tek pošto je dobrovoljno prešla granicu s Rusijom, što ona negira.

"Sporazum Minsk 2 će vjerovatno propasti narednih mjeseci i možemo da očekujemo eskalaciju nasilja i strože sankcije Rusiji tokom godine", ocijenila je Grupa Evroazija u svojoj analizi.