Oboljeli su registrovani u 41 opštini iz svih regija Srpske, a najveći broj registrovan je na području Bijeljine, Bileće i Bratunca.
Epidemije su prijavljene u mjestima Istočno Sarajevo, Pale, Modriča, Doboj, Bijeljina, Bratunac, Bileća, Lopare, Ugljevik, Srebrenica, Istočna Ilidža, Banjaluka, Foča, Trebinje, Zvornik, Višegrad i Petrovo.
Najveći broj oboljelih prijavljen je na području regije Bijeljina - 1.054, regije Trebinje 523, regije Zvornik 245, regije Doboj 147, regije Istočno Sarajevo 133, regije Banjaluka 119 i regije Foča 33.
Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu LJubica Jandrić je rekla da je od sredine maja do kraja septrembra 2014. godine registrovan manji broj oboljelih, da je u oktobru došlo do povećanja broja oboljelih, sa naglim povećanjem u novembru i daljim trendom rasta u decembru, kada je registrovan i najveći broj oboljelih - 768.
"Krajem decembra smanjuje se broj oboljelih, tako da se u januaru ove godine, broj oboljelih u nedjeljnom intervalu kretao između 71 i 117, a u prvoj i drugoj sedmici februara registrovano je 77, odnosno 87 oboljelih", navela je Jandrićeva.
Ona je istakla da se, nakon epidemiološke analize podataka oboljelih prema uzrastu, najveći broj oboljelih odnosi na lica koja su rođena u predratnom i ratnom periodu, koji nisu vakcinisani MMR vakcinom prema obaveznom kalendaru.
"Analizom podataka o vakcinalnom statusu oboljelih, 39 odsto su osobe koje nemaju podatke o vakcinalnom statusu, 17 odsto je nepotpuno vakcinisano, a osam odsto je imalo uredan vakcinalni status", dodala je Jandrićeva.
Od početka epidemije hospitalizovano je ukupno 119 oboljelih sa teškom i srednje teškom kliničkom slikom različitih uzrasta.
Jandrićeva ističe da higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja gdje su registrovani oboljeli i epidemije u saradnji sa infektivnim klinikama, bolnicama i Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, preduzimaju potrebne mjere za sprečavanje pojave i suzbijanja epidemije ove bolesti.
Morbili su virusna infekcija koju karakteriše povišena temperatura, curenje nosa, suzenje očiju, te osip i promjene na koži.
Iz Instituta pojašnjavaju da morbili i vodene ospice nisu ista bolest, da im je zajednička velika zaraznost i osipi, ali da ih izazivaju različiti virusi, kao i da su morbili u programu redovne vakcinacije, dok vodene ospice nisu.
