On je ocijenio da je zasad, ipak, veća vjerovatnoća da konačni sporazum neće biti postignut nego da hoće.
Obama napominje kako neslaganja povodom planiranog govora izraelskog premijera Benjamina Netanijahua u Kongresu SAD, u utorak, u kojem će on izraziti protivljenje sporazumu o iranskom nuklearnom programu, jesu problem, ali ne takav koji bi bio "trajno destruktivan" po veze SAD i Izraela.
Obama je ipak priznao da postoji "znatno razilaženje" između njegove administracije i izraleske vlade o tome kako da postignu zajednički cilj - da spriječe da Iran stekne nuklearno oružje.
"Cilj SAD je da osiguraju period od bar godinu dana između trenutka kada Amerika uoči kako Iran pokušava da stekne nuklearno oružje i trenutka kada Iran bude zaista u mogućnost da ga stekne", naglašava Obama.
Sa druge strane, Izrael strahuje kako Obamina strategija prema Iranu još ostavlja prostor tom izraelskom najvećem neprijatelju da stekne atomsko naoružanje. Netanijahu ističe kako bi nuklearno naoružani Iran predstavljao egzistencijalnu prijetnju za jevrejsku državu.
Istovremeno Teheran negira da mu je cilj izrada atomskog oružja, ističući da njegov nuklerani program ima samo mirnodopske ciljeve.
Obama napominje kako u razilaženju između njega i Netanijahua po ovom pitanju nema ničeg ličnog i da će se on ponovo sresti sa izraelskim liderom ukoliko on pobijedi na izborima u Izraelu 17. marta.
Američki predsjednik podsjeća da Netanijahu nije bio u pravu kada se protivio privremenom sporazumu o iranskom nuklearnom programu iz 2013. godine.
"Netanijahu je svašta tvrdio: 'Ovo će biti užasan sporazum, rezultiraće time da će Iran zaraditi 50 milijardi dolara (na osnovu ublažavanja sankcija), Iran se neće pridržavati sporazuma'. Ništa od toga se nije obistinilo. Ispostavilo se da smo u stvari tokom tog perioda bili svjedoci da iranski (nuklearni) program nije napredovao", ističe Obama, dodajući da su u mnogim elementima Iranci taj program vratili unazad.
Bijela kuća je, inače, prošle nedjelje negirala izvještaj kako SAD i Iran istražuju mogućnost sporazuma na 10 godina, kojim bi u početku nuklerani program Teherana bio zamrznut, a onda bi se dozvolilo da se aktivnost na tom sektoru postepeno povećava, čime bi se omogućilo da Iran ipak proizvede nuklearno oružje u posljednjim godinama sporazuma.
Obama ističe kako je ključna nedoumica u vezi s eventualnim postizanjem sporazuma o nuklearnom programu sa Iranom, za koji je 30. jun krajnji rok, to da li će Iran pristati na rigorozne inspekcije i na nizak nivo mogućosti obogaćivanja uranijuma koji bi morao da održava.
"Ali ukoliko bi pristao, to bi bilo daleko efektnije za kontrolu (iranskog) nuklearnog programa nego bilo koja vojna akcija koju bismo mi mogli da preduzmemo ili bilo koja vojna akcija koju bi Izrael mogao da preduzme i daleko efikasnije nego što bi bile sankcije", ističe Obama.
