Jedan od najžešćih udara na korisnike kredita u švajcarskim francima desio se sredinom januara ove godine kada je nacionalna banka Švajcarske odustala od pravila fiksne minimalne stope za franak u odnosu na euro, čime je ova valuta dramatično skočila. Ovom odlukom su pogođene desetine hiljada građana regiona koji su podigli kredite u tzv. švajcarcima. Drugim riječima, rate kredite odletjele su „nebu pod oblake“.
Ljudi koji su ostali zatečeni ovom situacijom u BiH, još od ranije stupaju u pravne sporove sa Hypo bankom koja je plasirala najveći broj kredita u CHF, dok se neki odlučuju na sporazumni odnos sa bankom. Neki ne žele da vraćaju kredite.
Okružni sud u Banjaluci nedavno je donio pravosnažnu presudu u predmetu „Švajcarski franak“, u kojoj se tvrdi da su „ugovori o kreditu uz valutnu klauzulu, gdje glavnica kredita zavisi od tečaja neke strane valute (švajcarski franak, euro i sl.) uobičajeni u pravnom prometu i da nije sporno da se ova klauzula često koristi, te da je kao takva razumljiva i prosječnom potrošaču.“ Potvrđeno je i da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli “u cjelosti utemeljena na pravilnoj primjeni odredbe člana 395. Zakona o obligacionim odnosima, prema kojoj, ako novčana obaveza glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njeno ispunjenje se može zahtijevati u domaćem novcu prema kursu koji važi u trenutku ispunjenja obaveza.”
Nakon ove presude, oglasile su se i Uprave Hypo banka u BiH koje su pozdravile prvu pravosnažnu presudu suda po tužbi protiv ove banke za ugovaranje kredita u francima, kojoj je potvrđena legalnost valutne klauzule izražavajući svoje očekivanje kako će ova presuda postati dio sudske prakse.
„Nakon pravosnažnih presuda koje su donesene u Zagrebu, Mostaru, a sada i u Banjaluci, koje potvrđuju zakonitost ugovaranja kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, bespredmetno je više dovoditi u pitanje legalnost ovih kredita. Istovremeno, ove pravosnažne presude u BiH i u zemljama okruženja obavezuju javnost, prije svega stručnu i medije, da u budućim raspravama na ovu temu uvažavaju pomenute pravosnažne sudske presude“, navedeno je u saopštenju za javnost ove Banke a koje prenosi stav Uprava Hypo banaka u BiH.
Niti ova presuda Okružnog suda u Banjaluci nije omela korisnike kredita u CHF da se okupe u subotu 28.februara u simboličkih „5 do 12” kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo situacijom u kojoj su se zadesili te povodom potpunog, kako navode, ignorisanja institucija vlasti u vezi sa spomenutom problematikom.
Protesti ispred sjedišta-foto BUKA
Podsjetimo, krajem januara ove godine održan je sastanak Ministarstva finansija RS sa Agencijom za bankarstvo Republike Srpske te predstavnicima Hypo banke kod koje su koncentrisani krediti indeksirani u švajcarskim francima.
Prema prikupljenim informacijama, a kako je objavilo Ministarstvo finansija RS, sa stanjem na dan 31.12.2014.g, od ukupnog broja dužnika po CHF kreditima – fizičkih lica, njih 52% odnose se na dužnike koji su kredite podigli za stambene namjene, dok su ostali krediti bili nenamjenski ili su korišćeni za investicione potrebe.
U strukturi kredita za stambene namjene, značajno učestvuju krediti fizičkih lica odobrenih u iznosu do 150.000 KM. Udio kredita u CHF u ukupnom kreditnom portfelju iznosi 2,5%, tj. oko 82 miliona švajcarskih franaka.
Osim puke konstatacije, čini se kako je ova kompleksna situacija enormnog rasta švajcarskog franka te nemogućnosti mnogih da vraćaju kredite, prebačena na individualni odnos između banke i klijenata.
Drugim riječima, korisnicima kredita u švajcarcima je ostavljeno da odluče da li će prihvatiti uslove banke, koja tvrdi kako se radi o olakšicama ili će i dalje nastaviti sa okupljanjima i upozorenjima o tome koliko je situacija dramatična.
Advokat Dalibor Mrša, koji se dugo bavi problematikom švajcarskog franka, ističe za BUKU da država treba da reaguje jer ima legitimno pravo da zaštiti svoje građane, pošto čitava situacija predstavlja sada već i socijalni problem.
"Prilikom zaključenja ovakvih ugovora, korisnici kredita nisu ni izbliza mogli da naslute do kakvih štetnih posljedica može imati stupanje u ugovorni odnos sa bankom koja je plasirala jedan ovakav kreditni proizvod. Postavlja se pitanje -šta sa ljudima koji su u namjeri da riješe osnovna egzistencijalna pitanja, da kupe stanove, sada dolaze u situaciju da iz tih stanova moraju da izađu?" kaže Mrša za BUKU.
Dalibor Mrša
On kaže da kada je riječ o institucijama vlasti trebalo je voditi računa o tome da BiH ima jednu specifičnost koja se sastoji u činjenici da ona štiti domaću valutu na način da je ista čvrsto vezana za Euro, a jedan od zadataka Centralne Banke BiH jeste da štiti KM u odnosu na Euro.
Konvertibilna marka u odnosu na Euro, navodi Mrša za BUKU, u razdoblju od posljednjih deset i više godina nije pretrpjela pad, odnosno nije nastupila devalvacija kao akt monetarne vlasti, dok inflacije nije bilo ili je ona neznatna u odnosu na to koliko je porastao kurs CHF-a u odnosu KM.
Mrša se osvrnuo i na presudu Okružnog suda u Banjaluci.
„Kada se govori o valutnoj klauzuli ona nije sporna sama po sebi, i bio sam iznenađen natpisima u medijima kada su napisali da je „Sud utvrdio da je ugovaranje u stranoj valuti zakonito”. Uopšte nije stvar u tome je li to zakonito ili ne, mi nismo kao advokati ni osporavali zakonitost ugovoranja valutne klauzule. Sporno je to što stoji iza valutne klauzule. Dakle postoji li podloga u stranoj valuti da bi se moglo govoriti o valutnoj klauzuli. Ako toga nema, onda banka ostvaruje ekstra profit" kaže Mrša.
"Ja sam razmišljao o nekom srednjem modalitetu rješenja ovog problema", ističe Mrša, "da se vidi koliko je bio kurs CHF na dan plasmana kredita, a koliki je sad, dakle kroz čita taj otplatni period i da se pokuša pronaći srednji kurs koji bi bio fiksan"
On kaže da se svakodnevno susreće sa klijentima koji su u nemogućnosti da plaća ratu kredita, jer im je plata posljednjim skokom CHF-a nedovoljna da pokrije tu ratu.
"Novca nemaju, a nerijetko se dešava da je korisnik kredita lice koje izdržava porodicu, jedini zaposleni u porodici, a stan u kojem žive je založen pod hipoteku kao sredstvo obezbjeđenja za otplatu kredita. Mislim da Vam je odavde jasno u kakvoj se teškoj situaciji klijenti nalaze" kaže Mrša.
On ipak predlaže klijentima da se uključe u pregovore sa bankom kako bi se pronašlo najoptimalnije rješenje, jer smatra da će banka ipak korigovati i ovu svoju ponudu koju trenutno nudi.
Uprave Hypo banaka u BiH posebno naglašavaju dio pravosnažne presude Okružnog suda Banja Luka kojom se ističe “Da nema mjesta zaključku da je tužiteljica (klijent banke) izvršenim uplatama rata kredita, obračunatim prema srednjem kursu kod tužene (banke) na dan uplate rate, pretrpila štetu, niti osnovanosti njenog zahtjeva da joj se dosudi iznos po osnovu kursne razlike.”
Na stavove Udruženja o, kako oni tvrde, netransparentnom zaduživanju u valuti CHF i navodnom ekstra profitu, Uprave Hypo banaka u BiH kažu da su potpuno neosnovani: „Ni u jednoj kontroli, a bilo ih je čitav niz u proteklim godinama, kako od strane domaćih regulatora tako i od strane renomiranih eksternih revizora, nije konstatovana niti jedna nepravilnost na ovu temu. Banka je konstantno imala izvore u skladu sa propisima!”
Sjedište banke u Banjaluci
Hypo banka je nakon protestnog okupljanja u Banjaluci izdala saopštenje u kojim tvrdi kako Udruženje korisnika kredita ignoriše presudu Okružnog suda u Banjaluci te je ponudila model za koji tvrdi da je konačan te da se o dodatnim ponudama neće pregovarati. Stav je jasan – valutna klauzula je zakonita i samo se može o ovoj temi diskutovati sa pozicije pravosnažne presude Okružnog suda.
Da bi izašla u susret klijentima, Hypo banka je ponudila konverziju u kredit sa valutnom klauzulom u eurima uz smanjenje kamatne stope i otpis nekoliko rata uz mogućnost prolongiranja roka otplate kredita, te mogućnost fiksiranja kursa švajcarskog franka na 1,628501 KM za 1 CHF, tj. kurs koji je važio na dan 15.01.2015. godine formiranjem balon otplate sa kamatnom stopom na balon račun od 1 odsto.
„Period trajanja balon otplate kredita može biti minimalno 3 godine, a maksimalno do kraja otplate kredita” saopšteno je iz banke.
Iz ove banke su saopštili da je sve veći broj korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima koji su odlučili da ne slušaju udruženja. “Oni su već podnijeli na desetine zahtjeva za odobravanje olakšica, a banka je samo u poslednjih nekoliko dana odobrila 24 zahtjeva za olakšice. Očekuje se da taj broj bude mnogo veći u narednom periodu” navedeno je.
Očigledno je da trenutna situacija ne odgovara nikome. Niti jednoj strani nije u interesu da se krediti ne vraćaju. Pitanje je samo koji modalitet treba odabrati. S obzirom da se institucije vlasti ne žele "petljati" u ovaj slučaj, jedno je jasno-za pregovarački sto trebaju sjesti oštećene strane i probati doći do dogovora.
