„ Na poziv sam otišao u Švedsku da radim kao automehaničar. Odmah sam se zaposlio, i pronašao sam način kako da za sobom povučem ženu i djecu. Ne vjerujem da ćemo se vratiti u Bosnu.”
„ Radim na crno u Njemačkoj. Smišljam način kako da ostanem gore, zasad putujem na relaciji BiH– Njemačka”
Koliko ovakvih ili sličnih priča ste čuli u posljednje vrijeme? Mnogo, zar ne?
Odlazak u inostranstvo većina mladih vidi kao jedini put za bolje sutra. Veliki je broj onih koji su spremni zauvijek napustiti BiH ili otići iz zemlje na duže vrijeme. Mladi bi već sutra napustili zemlju radi privremenog rada u inostranstvu, studija ili trajnog nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji.
Gotvo prije tri godine javnosti u BiH predstavljeno je Istraživanje „Glasovi mladih” koje je provedeno u okviru UN programa Zapošljavanje i zadržavanje mladih koji je podržan kroz Fond za dostizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i finansiran od Vlade Kraljevine Španije.
Ovo istraživanje obavljeno je kako bi se stvorila osnova za kreiranje adekvatnijih politika za mlade, kao i da se mladim ljudima omogući aktivnije učešće u društvu.
Spomenuto istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku mladih od 15 do 30 godina i ukupno je obuhvatilo 2008 ispitanika iz BiH te na uzorku mladih osoba koje pripadaju različitim ranjivim kategorijama: djeca bez roditeljskog staranja, mlade osobe romske nacionalnosti, mladi s posebnim potrebama te mladi povratnici na uzorku od 352 ispitanika. Rezultati istraživanja mogu koristiti raznim vladinim i javnim institucijama, kao i različitim civilnim i privatnim organizacijama koje se bave problemima mladih i učestvuju u kreiranju socijalne politike za mlade.
Više od polovine ispitanika (53.3%,) navodi da bi, kada bi imali priliku, sigurno (odgovori „Sasvim sigurno“ i „Sigurno“) bi napustilo BiH zbog studija. Ovaj podatak veći je od istoga koji je objavljen 2008. godine kada je taj procenat bio 46.0% .
65.6% ispitanika napustilo bi zemlju zbog privremenog rada, i ovo predstavlja rast od skoro deset posto, jer je 2008. godine taj postotak bio 55.1% 52.3% (prema 46% u 2018. godini) kako bi se nastanili u drugoj zemlji, i 42% (34.1% u 2008.) radi sklapanja braka.
Nešto više od trećine ispitanika (38.1%, prema 36.9% u 2008.) otišlo bi na duže vrijeme (ili zauvijek) u inostranstvo. 42.9% (naspram 29.8% u 2008.) bi otišlo u inostranstvo na duže vrijeme, ali ne bi otišli zauvijek.
Zabrinjavajući je podatak da svega nešto niže od petine ispitanika (18.9%, prema 20.3% u 2008.) navodi da ne bi napuštali BiH na duže vrijeme niti zauvijek, odnosno podatak da bi većina mladih, zapravo, željela napustiti ovu zemlju.
Ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama znatno češće navode da ne bi napuštali BiH na duže vrijeme ili zauvijek (52.3%), u poređenju s ispitanicima opšte populacije (36.6%).
Muškarci znatno češće od žena navode da bi sasvim sigurno napustili BiH zbog privremenog rada, zbog ženidbe ili zbog nastanjivanja u stranoj zemlji, dok žene značajno češće navode da nisu sigurne ili da vjerovatno ne bi napustile BiH iz spomenutih razloga.
„Velika želja za odlaskom mladih iz BiH motivisana je činjenicom da 63% mladih nema posao, a dobar dio onih ambicioznijih prepoznaje da je ovakav obrazovni sistem zastario i ne nudi im dovoljna znanja” kaže za BUKU Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije, dodajući da su to dva ključna motiva mladih za odlazak - radi posla vani ili kvalitetnijeg obrazovanja.
„Treći razlog leži u besperspektivnosti koju neki vide u BiH, a kako i ne bi kada jedan Facebook od 2005. godine izmisli i napravi globalni proizvod koji za 10 godina koristi milijarda ljudi, a u isto vrijeme političari ove zemlje ne mogu riješiti ni pitanje tipa Sejdić-Finci, a da ne govorimo o kompleksnijim stvarima u zemlji”kaže za BUKU Kulenović.
Iz svakog novijeg istraživanja vidljivi su sve pesimističniji rezultati. Prvo istraživanje nakon rata radio je UNDP 2000. godine. Tada je taj procenat želje za odlaskom bio i najniži, ali i dalje visokih 62%. Svaki naredni izvještaj je bio gori. Nije teško sabrati dva i dva i reći da ako država stagnira, a svi ostali se brže razvijaju, da će to sve veći broj mladih primjećivati u globalnom svijetu i željeti pronaći kakvu takvu bolju i stabilniju budućnost za sebe i svoje buduće porodice vani.
„Nije toliko problem živjeti u loše razvijenoj zemlji koliko je problem ne vidjeti da se nešto brže mijenja, da postoji progres i vizija. Lideri koji su i na prošlogodišnjim izborima pobijedili na vlasti su već 20 godina sa istom politikom koja se bazira na unutarnjem konfliktu i zajedničkoj ličnoj zaradi, gdje svaki pomak, reforma i razvoj nisu dobrodošli. Mislim da dobar dio onih najabicioznijih i najkvalitetnijih s jedne strane to sve jasnije vidi, ali i onaj sloj mladih koji nema bas nikakve uslove za život i koji žele bilo kakvu šansu. I jedni i drugi su u prvim redovima za odlazak” ističe za BUKU izvršni direktor Omladinske informativne agencije.
Međutim naš sagovornik ističe da nije svaki odlazak problem. Ako je obrazovni sistem loš onda je pozitivno da dio mladih ide na dio školovanja vani.
„Ali - onda je potrebno osigurati da oni najkvalitetniji se i vrate i da im država, univerziteti, firme daju prostora.Ostali vidovi migracija se ne mogu spriječiti dok država ne kreira bolji politički ambijent u kojem će se razvijati ekonomija, pojavljivati se investitori koji će otvarati radna mjesta” dodaje i ističe kako je potrebno i dalje osnaživanje mladih, uticanje na mijenjanje svijesti da postanu borci za svoju bolju poziciju jer jedino tako će ubrzati promjene, a bez promjene načina upravljanja nema ni posla, kvalitetnijeg obrazovnog sistema i drugih mjera za bolji položaj mladih u društvu.
Federacija BiH: 37 % mladih bi zemlju napustilo zauvijek!
Podaci o odlasku mladih iz Federacije BiH , koje je predstavio Institut za razvoj mladih “Kult” krajem 2013. godine, pokazuju da bi čak 37% mladih otišlo u inostranstvo zauvijek kada bi im se pružila prilika, 40% bi otišlo na duže vrijeme, a 9% ih je već preduzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje.
Prema istom tom istraživanju, više od polovine mladih iz FBiH poznaje osobe iz susjedstva koje su u posljednjih sedam godina napustile zemlju, 45% mladih ima člana iz šire porodice koji je napustio zemlju, a 26% člana iz uže porodice koji je napustio zemlju u posljednjih 7 godina.
