Bosna i Hercegovina uključena je u ovu inicijativu, a broj gradova koji sudjeluju u obilježavanju raste iz godine u godinu. Prošle godine je više od 14 gradova isključilo svoju javnu rasvjetu.
Banjaluka će i ove godine podržati najveću globalnu akciju za zaštitu prirode “Sat za našu planetu”.
U tom periodu, biće isključena svjetla na zgradama Gradske uprave, u Muzičkom paviljonu Parka „Petar Kočić“, kao i na objektima Muzeja savremene umjetnosti RS, „Pošta Srpske“ i „Elektrokrajine“. Na sat vremena biće isključena i javna rasvjeta u Ulici Veselina Masleše i u dijelu Ulice kralja Petra I Karađorđevića.
Doprinos mogu dati i sugrađani, isključivanjem svjetala u svojim domovima.
Tako će se Banjaluka po deseti put, pridružiti brojnim svjetskim gradovima koji simboličnim isključivanjem svjetla na sat vremena žele da ukažu na neophodnost borbe protiv klimatskih promjena, kao i da se uputi snažna poruka kako je moguće preduzeti nešto u vezi sa ublažavanjem klimatskih promjena i očuvanjem resursa na planeti.
Protekle decenije, Svjetska organizacija za zaštitu prirode je kroz “Sat za našu planetu” doprinijela vidljivosti teme klimatskih promjena i njihovih posljedica.
Od ove godine, pod sloganom “Poveži se sa planetom”, akcija je usmjerena i na termin biodiverziteta odnosno biološke raznovrsnosti, kako bi se upozorilo na njegovo ubrzano smanjenje širom svijeta.
"Biološka raznolikost je temelj našeg živog planeta. Danas, kako guramo planet i njegove prirodne sustave prema rubu, Sat za planet Zemlju je naša šansa da iskoristimo svoju moć, kao pojedinci i kao kolektiv, da zaštitimo ovo tkivo života u zamjenu za sve što nam daje. Za dobrobit cijelog života na Zemlji kao i naše vlastite budućnosti ", rekao je generalni direktor WWF International Marco Lambertini.
Kroz slogan 'Connect2Earth' (poveži se sa Zemljom) ovogodišnji Sat za planet Zemlju ističe najvažnije probleme zaštite okoliša. Kolumbijci će od vlade zahtijevati prestanak krčenja šuma do 2020. godine. Francuska Polinezija krenut će u zaštitu pet milijuna kvadratnih kilometara mora, dok će se Indijci obvezati na promjenu prema održivijem životnom stilu.
U našoj regiji WWF će kroz Sat za planet Zemlju istaknuti povezanost bioraznolikosti i klimatskih promjena.
"U Bosni i Hercegovini usredotočeni smo na močvare i hitnu potrebu za njihovom revitalizacijom. U Hrvatskoj inicijativu usmjeravamo na zaštitu rijeke Drave na kojoj je planirana izgradnja dviju hidroelektrana. Uskoro ćemo pokrenuti peticiju za njezin spas", istaknuo je Zoran Šeremet iz odjela za komunikacije WWF Adrije u BiH.
Prema njegovim riječima, u Sloveniji se privodi kraju peticija za spas rijeke Mure kojoj prijeti izgradnja osam hidroelektrana. U Albaniji je fokus na rijeci Valboni, gdje se grade dvije hidroelektrane, a u planu je i izgradnja dodatnih, istaknuo je Šeremet.
"Slatkovodne vrste izumiru najbrže od svih vrsta na svijetu (81 posto u posljednjih 50 godina) uglavnom zbog izgradnje brana koje ometaju povezanost rijeka. Ovo smanjenje je više nego 100 puta brže od propadanja kopnenih vrsta. S našim slatkovodnim ekosustavima koji su već ugroženi postojećim hidroelektranama izgrađenim bez mjera zaštite okoliša, i s više od 2.700 novih brana planiranih u regiji, hidroenergetika je jedna od najznačajnijih prijetnji našoj bioraznolikosti. Gubitak slatkovodnih ekosustava smanjuje našu sposobnost ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama", upozoravaju iz WWF-a Adria.
Akciju „Sat za našu planetu“, koja je nastala 2007. godine u Sidneju, do sada je na globalnom nivou podržalo više od 7.000 gradova iz 187 zemalja sa stotinama miliona učesnika.
„Jedan sat koji provodimo u mraku podsjetnik je da moramo da osiguramo održivu budućnost naše planete“, poručili su organizatori akcije.
