<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Osoba sa autizmom ne može se prilagoditi nama, mi moramo pronaći način da komuniciramo

“Djeca autističnog spektra najviše bi voljela da ih pustite da budu sami u ćošku. Dijete s autizmom ne želi vas pogledati, nema kontakt očima i vi ga ne interesujete”, kaže za BUKU psiholog Olivera Davidović

02. april 2015, 12:00

Olivera Davidović, psiholog iz Udruženja “Djeca svjetlosti” u intervjuu za BUKU govori o autizmu, kako ga prepoznati, i na koji način se odnositi sa osobama sa autizmom.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se danas širom svijeta. Glavna skupština UN-a odabrala je za obilježavanje 2. aprila  čime želi skrenuti pozornosti javnosti širom svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života.

Kakav je položaj osoba sa autizmom u našem društvu?

Iako se u posljednjih nekoliko godina intezivnije priča o autizmu, taj razvojni poremećaj je i dalje nepoznanica. Osobe sa autizmom i njihove porodice se suočavaju sa mnogo problema, počevši od samog dobijanja dijagnoze i suočavanja sa istom, do nerazumjevanja okoline za specifičnosti ovog poremećaja. Problemi sa kojima se porodice najčešće suočavaju je nedostatak odgovarajućih tretmana (defektoloških, logopedskih, psiholoških...) za osobe sa autizmom, poteškoće prilikom uključivanja djece u inkluzivno obrazovanje (predškolsko i osnovno obrazovanje), šta nakon završetka osnovne škole, nepostojanje Dnevnih centara za odrasle osobe sa autizmom, ni stanovanja uz podršku kao u većim centrima u našoj regiji.

Izostanak odgovarajućih servisa podrške koji bi bili organizovani od strane države prouzrokovao je i da se na ove osobe u mnogim porodicama i uopšte u našem društvu gleda kao na teret, da se još uvijek sakrivaju „među četiri zida“. Zbog ovakvog stava, pitanje položaja osoba sa autizmom još uvjek nije u dovoljnoj mjeri aktuelizovano. Iz tog razloga, Udruženje za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti” se izborilo za otvaranje prvog Dnevnog centra na tertitoriji RS za odrasle osobe sa autizmom, i nastavlja dalju borbu za ostvarenje njihovih prava.

Kako se njihov položaj može popraviti?

Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu je jedan od načina da se skrene pažnja na ovu populaciju, njihove specifičnosti i poteškoće. Ali obilježavanje jednog dana u godini neće puno pomoći te je potrebno svakodnevno raditi na poboljšanju položaja osoba sa autizmom. Društvo se mora uključivati u živote osoba sa autizmom, pružiti im prava koja im pripadaju i omogućiti da se osjećaju kao dio našeg svijeta. Osoba sa autizmom se ne može prilagoditi nama, mi smo ti koji moramo pronaći način da uspostavimo i održavamo komunikaciju sa njima. Ipak je autizam jedan od najtežih razvojnih poremećaja, jer ta djeca uče na drugačiji način, pa klasične metode podučavanja nemaju rezultate.

Sa kojim problemima se osobe sa autizmom najviše suočavaju?

Porodice naših korisnika se prvo suočavaju sa samom dijagnozom autizma, koja utiče na čitavu porodicu. Zatim slijedi potraga za adekvatnim tretmanima i pomoći stručnjaka, a roditelji su često primorani takvu vrstu pomoći tražiti u inostranstvu, što za sobom povlači i težu materijalnu situaciju. Zatim je teško podijeliti tu vijest sa prijateljima i porodicom, a najčešće jedan roditelj (obično majka) je primoran da se odrekne posla i karijere i da se u potpunosti posveti djetetu sa autizmom. Zatim slijede već nabrojani problemi o načinu uključivanja djeteta u društvo i obrazovni sistem, odabiranje vrste školovanja za dijete (inkluzivno ili specijalno)...što je uglavnom praćeno nerazumjevanje okoline.

Kako prepoznati autizam?

Autizam je opšti termin koji se koristi za opisivanje grupe kompleksnih poremećaja mozga poznatih kao pervazivni razvojni poremećaji (PDD). Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u prve tri godine i traje do kraja života. Češće se javlja kod djece muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih vještina. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, u razumijevanju i prihvatanju pravila i zahtjeva koje socijalne situacije postavljaju i usklađivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.

Ljudi sa autizmom imaju simptome ili teškoće u tri oblasti:
1. socijalnim interakcijama
2. govoru kao sredstvu komunikacije
3. ponavljajućim interesovanjima ili ponašanjima.

Sva djeca sa autizmom imaju probleme u okviru tri glavne oblasti, ali izgled i jačina simptoma različiti su kod svakog deteta. Ne postoje dva ista deteta sa autizmom.

Evo kako mogu izgledati najvažniji simptomi autizma:

SOCIJALNA  INTERAKCIJA
• manjak kontakta očima, upotrebe gestova ili facijalne ekspresije
• teško razumevanje emocija i osećanja drugih ljudi
• teškoće prilikom igranja sa decom istog uzrasta
• problemi prilikom sklapanja i održavanja prijateljstava
• oskudno deljenje interesovanja sa drugima

KOMUNIKACIJA

• slaba upotreba govora
• sporost prilikom savladavanja govora
• neuobičajen govor (ponavljanje određenih stvari, govor koji neuobičajeno zvuči)
• teškoće prilikom ostvarivanja konverzacije
• nedostatak imitacije i simboličke igre – igre „kobajagi”

PONAVLJAJUĆA PONAŠANJA
• ponavljanje postupaka ili pokreta (vrtenje,tapšanje, pucketanje prstima)
• neuobičajena, snažna, ograničena interesovanja(često pričanje o istim temama ili igranje sa istim predmetima na isti način, poznavanje velike količine informacija u vezi sa određenom temom)
• radije igranje sa delovima igračke nego sa celom igračkom (točkovima automobilčića npr.)


Djeca autističnog spektra najviše bi voljela da ih pustite da budu sami u ćošku. Dijete s autizmom ne želi vas pogledati, nema kontakt očima i vi ga neinteresujete. Ono želi samo vrtiti pertlu ili gledati u svoje prstiće, gdje automatski motorika kasni. Djeca s težim oblikom autizma su agresivna, nemaju razvijene slušalačke vještine, ne reaguju na glas, na svoje ime, nepoznato im je šta se dešava oko njih, nemaju razvijen govor niti bilo kakav vid funkcionalne komunikacije ni gestikulacije na bilo koji način.

Udruženje „Djeca Svjetlosti“ je dobilo nove prostorije u Banjaluci. Na koji način osmišljavate dnevne aktivnosti osoba sa autizmom?

Udruženje je nakon dvije godine rada u malim i neuslovnim prostorijama dobilo na raspolaganje od Grada Banjaluka veći prostor koji je u poptunosti saniran i opremljen. Podršku u opremanju i sanaciji su pružili brojni prijatelji i donatori Udruženja ali je najveći doprinos stigao od Kabineta predsjednika RS u vidu finansijske podrške. U novom prostoru naši korisnici imaju bolje uslove za rad i provode duže vremena u tretmanskim i kreativnim aktivnostima. Rad je organizovan tako da svako dijete provodi po pola sata u nekoliko aktivnosti (psiholog, defektolog, logoped, reedukator psihomotorike, kreativna radionica i rad na softverima za djecu sa autizmom) čime se dobija intenzivan tretman u trajanju od sat i po do dva sata. Na taj način je uključeno više djece u više raznovrsnih i korisnih tretmana i aktivnosti. Roditelji i dalje podršku psihijatra koji sa njima radi individualne i grupne tretmane. Rad se organizuje svakodnevno od 17h do 20h, i subotom od 8h do 15h. Uskoro počinje sa radom prvi Dnevni centar za 6 odraslih korisnika koji će imati devetočasovno radno vrijeme (7h – 16h). Imamo u planu uvođenje novih aktivnosti za djecu i odrasle i za neke aktivnosti (muzikoterapija, kulinarstvo...) smo aplicirali na nekoliko projekata, te očekujemo povratne informacije.

Pored navedenog, radu Udruženju podrazumijeva dijagnostičke procedure, izradu individulanih planova tretmana i grupnu podršku. Pored toga, provodi se obuka volontera i asistenata u nastavi za rad sa korisnicima.

Koliko ima osoba sa autizmom u Banjaluci?

Udruženje za pomoć licima sa autizmom „Djeca svjetlosti“ okuplja 40 porodica osoba sa autizmom sa šire banjalučke regije, ali taj broj je mnogo veći jer neka djeca nisu ušla u proces kategorizacije, a ni svi roditelji nisu članovi našeg Udruženja. Procjenjuje se da 1% svjetske populacije ima neke od simptoma iz pervarzivnog razvojnog poremećaja, a u SAD svako 68 dijete ima elemente pervarzivnog razvojnog poremećaja. Broj osoba autističnog spektra je u stalnom porastu, a poznato je da se 4 puta češće dijagnostikuje kod dječaka.

Šta svako od nas može uraditi na ovom polju i  koja je vaša poruka povodom Svjetskog dana svjesnosti o autizmu?

Prepoznajte osobe sa autizmom u vašem okruženju i pokušajte ih uključiti u svoj svijet. Pružanjem podrške ovim osobama društvo i pojedinac dobijaju mnogo, ne samo značajne pojedinačne talenate koje se javljaju kod osoba sa autizmom, već i iskrenost, toplinu i originalan pogled na svijet. Ako upoznate i probližite se samo jednoj osobi sa autizmom, obogatili ste ga za jedan novi svijet. Zato obucite nešto plavo na ovaj dan i pružite im podršku.

Razgovarala Maja Isović