Izborna kampanja za Opšte izbore održane 12. oktobra2014. godine predstavlja prvu izbornu kampanju čije finansiranje je regulisano odredbama novog Zakona o finansiranju političkih partija BiH, koji je usvojen 2012. godine.
Ovaj akt je usvojen uprkos brojnim upozorenjima domaćih i inostranih nevladinih organizacija da će njegova primjena u praksi pospješiti korupciju, na šta su posebno upozoravali organizacije Transparency International (TI) BiH i Fond otvoreno društvo
(FOD).
Novim rješenjima iz oblasti finansiranja političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, vlasti Bosne i Hercegovine svjesno su zanemarile upozorenja i zahtjeve za osiguravanje veće transparentnosti u njihovom poslovanju na kojoj je insistirala Skupina zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), kao i Ured misije Organizacije za sig-
urnost i saradnju u Evropi (OSCE) za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
U evaluacijskom izvještaju za Bosnu i Hercegovinu skupine zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), posvećenog temi transparentnosti finansiranja političkih partija, naglašeno je da je „općenita slika finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja u Bosni i Hercegovini dosta zamućena i nepotpuna“. Upravo s tim u vezi GRECO je dao određene preporuke Bosni i Hercegovini i pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da predstave izvještaj o njihovoj implementaciji do 30. novembra 2012. godine.
Umjesto toga, najviši zakonodavni organ Bosne i Hercegovine je usvojio novi zakonski okvir o finansiranju političkih stranaka koji pospješuje korupciju.
GRECO je ukazao da trenutni aranžmani objavljivanja podataka moraju biti pregledniji, kako bi se osigurao značajniji i pravodobniji pristup javnosti informacijama o finansiranju političkih stranaka, posebno vezano za privatne donacije iznad određenog praga i identiteta donatora, kao i rezultatima nadzora izvršenog od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH).
Jedna od ključnih preporuka GRECO-a vlastima BiH odnosi se na promovisanje bankovnog sistema za prijem donacija i drugih izvora prihoda, kao i za plaćanje troškova od političkih stranaka i izbornih kandidata, kako bi se mogli pratiti i revidirati.
Od vlasti Bosne i Hercegovine GRECO je insistirao i na jasnom definisanju kršenja političkih finansijskih pravila i da se uvedu efektivne, proporcionalne, odnosno sankcije koje će biti usmjerene ka odvraćanju od kršenja zakona.
Iako je GRECO u preporukama pozvao vlasti Bosne i Hercegovine da uspostave jedinstvene bankovne račune političkim subjektima, preko kojih će se osigurati mak-
simalna transparentnost finansiranja političkih stranaka, novim Zakonom o finansiranju političkih partija BiH, taj segment je potpuno ignorisan.
Na važnost ovog ukazala je i Kancelarije misije OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u svojim primjedbama, i ocijenio kako je u okviru utvrđivanja novih odredbi potrebno razmotriti način na koji će se stranke obavezati da imaju poseban bankovni račun na koji se moraju usmjeravati svi novčani prihodi.
U takvom zakonodavnom okviru političke partije u Bosni i Hercegovini su dočekale izbornu kampanju za Opšte izbore 2014. godine. Političke partije a posebno one sa velikim udjelom u vlasti na različitim nivoima, nisu imale potrebu za prevelikom štednjom jer se preko dvadeset miliona konvertibilnih maraka izdvaja iz budžeta za finansiranje rada političkih partija. Sa druge strane propisani limiti na troškove kampanje su izrazito visoki.
„Kada se uporedi sa prethodnim izborima, prema evidenciji CIK stranke su za izbore 2014 utrošile 8.632.256,35 KM, za Lokalne izbore 2012. 6.994.309,32 KM, a za Opšte izbore 2010.godine 10.018.340,95 KM. Naravno, nalazi monitoringa TI BiH ukazuju na to da su stranke za pojedine stavke trošile i mnogo više nego što su prijavile, dok su u isto vrijeme dio promotivnih aktivnosti stranke na vlasti indirektno pokrivale sredstvima institucija i iz budžeta, pa tako možemo rećida su iznosi mnogo veći nego što i podaci CIK govore” kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka TI BiH
Nalazi ove organizacije, koja je pratila deset relevantnih političkih subjekata tokom izborne kampanje pokazuju da su prijavljeni troškovi u njihovim finansijskim izvještajima znatno manji nego što su zabilježili.
Ova organizacije je navela kako se ovdje radi o troškovima oglašavanja u medijima te troškovima predizbornih skupova, navodeći primjer kako je prosječna cijena po predizbornom skupu iznosila 2.400 KM, što je zaista malo, imajući u vidu da u to ulaze troškovi prostora, hrane, pića, prijevoza..
TIBiH je također ukazao na to da zvaničnici u BiH koriste svoje funkcije u institucijama kako bi dodatno promovisali svoju političku partiju i vlastite uspjehe tokom predizborne kampanje.
To podrazumijeva klasično prelamanje funkcije tokom predizbornih kampanje, pa se tako u svrhu izborne kampanje koriste državni odnosno entitetski resursi, a ne isključivo stranački. Ova organizacija je navela primjere SDP BiH koja je iskoristio otvaranje dijela autoputa Javnog preduzeća (JP) "Autoceste" za sopstvenu promociju te činjenicu da su u Republici Srpskoj korištena službena vozila i helikopter za prevoz kandidata na predizborne skupove.
Međutim kako uvesti red u ovu opštepoznatu praksu korištenja budžetskih sredstava u svrhu jedne političke partije?
„Prije svega, moramo uspostaviti zakonski okvir koji će razganičiti javnu funkciju od stranačke i i koji će zabraniti pojedine aktivnosti javnih zvaničnika tokom predizborne kampanje.” kaže Korajlićeva, „ U zemljama regiona već imamo zakonska rješenja koja npr. zabranjuju zapošljavanje u javnom sektoru tokom kampanje, zabranjuju izdvajanja iz javnih preduzeća u predizbornom periodu, zabranjuju davanje subvencija tokom kampanje, te korišćenje bilo kakvih službenih vozila, kancelarijskog prostora i sl. u predizborne svrhe, itd” tvrdi naša sagovornica.
Ona kaže da se u pojedinim zemljama funkcioneri čak obavezuju da pauziraju obavljanje javne funkcije tokom kampanje, kako se ove uloge ne bi miješale.
„Ključan je i nadzor nad javnim finansijama, jer upravo kroz ugovore institucija i privatnih firmi, a zatim subvencijama i grantovima, stranke na vlasti finansiraju svoju promociju i indirektno kupuju glasove.I nalazi revizora pokazuju da upravo u izbornim godinama dolazi do velikog povećanja javne potrošnje i taj segment je ključno regulisati, uz efektivan nadzor naravno” ističe portparoka TI BiH.
Postavlja se pitanje d ali s euopšte može pratiti potrošnja političkih partija za vrijeme izbrnih kampanja.CIK BiH koji je nadležan za reviziju finansiranja političkih stranaka, nema dovoljna zakonska ovlaštenja niti resurse da vrši reviziju troškova i na adekvatan način utvrđuje tačnost prijavljenih troškova stranaka, i dalje je apsolutno nemoguće utvrditi stvarne troškove, a ni načine finansiranja kampanje.
„TI BiH je pokušavao kroz praćenje oglašavanja stranaka u medijima utvrditi okvirne iznose barem za ovaj segment kampanje, ali je gotovo nemoguće utvrditi stvarnu cijenu predizbornih skupova, door to door kampanja, postera, oglašavanja itd”
Dalje, nemoguće je utvrditi koliko se novca iz budžeta zloupotrijebi u ove svrhe, jer ovo obuhvata i stranačka zapošljavanja, subvencije, grantove, socijalna izdvajanja, te procedure javnih nabavki.
A dok god stranke praktično same sebe budu nadzirale, nećemo nika dni saznati.
