Stil života odgovoran je za 76% faktora koji utiču na starenje mozga, dok ključne promjene u načinu života imaju potencijal da smanje rizik od razvoja demencije za čak 36%.
Zdrave navike koje ljudi mogu usvojiti kako bi održali zdravlje mozga su: fizička vježba, mediteranska ishrana, nepušenje, umjeren unos alkohola i prevencija dijabetesa. Oko 850.000 ljudi u Velikoj Britaniji živi sa demencijom, koja će po posljednjim procjenama naučnika, zahvatiti svakog trećeg stanovnika starijeg od 65 godina.
Redovna fizička aktivnost kao što je aerobik ili vježbe opuštanja predstavljaju najefikasniji način za odbranu od smanjenja kognitivnih sposobnosti kod zdravih starih ljudi i za smanjenje rizika od razvoja Alchajmerove bolesti.
Studije predlažu vježbanje tri do pet puta sedmično u trajanju od 30 minuta do jednog sata. Postoji znatno više novih slučajeva Alchajmerove bolesti među pušačima u poređenju sa ljudima koji nikada nisu pušili - pokazalo je istraživanje. Studije takođe pokazuju da je pretjerana upotreba alkohola povezana sa demencijom, što dovodi do gubitka moždanog tkiva, naročito u dijelovima mozga koji su odgovorni za memoriju, obradu i tumačnje vizuelnih informacija.
Međutim, umjeren nivo alkohola štiti moždano tkivo tako što povećava "dobar" holesterol i snižava "loš". Jedno veliko istraživanje u Velikoj Britaniji, koje je trajalo trideset godina, otkrilo je da su muškarci između 45 i 59 godina koji su primjenjivali četiri do pet ovih navika, imali za 36% niži rizik od slabljenja kognitivnih sposobnosti i za 36% manji rizik od razvoja demencije od onih koji se nisu pridržavali ovih navika.
Caroline Abrahams, direktorica organizacije Age UK kaže: "Iako još uvijek ne postoji lijek za demenciju, ovo je dokaz da postoje jednostavni i efektni načini za smanjivanje rizika od nastanka bolesti. Štaviše, ove navike su već dokazane kao dobre za srce i opšte zdravlje. Što ih prije počnemo primjenjivati, veće su nam šanse za zdrav život kasnije."
Demencija je skup ponašanja koja ukazuju na probleme sa kognitivnim funkcijama. Najčešći simptomi su: gubitak pamćenja, zbunjenost, promjena raspoloženja i ličnosti, problemi sa planiranjem i pravilnim obavljanjem zadataka. Dijagnostikuje se kada simptomi izazivaju toliko problema u svakodnevnim obavezama da osoba ne može živjeti samostalno.
Postoji više od 100 vrsta ove bolesti i mnogo uzroka demencije. Alchajmerova bolest kod starijih osoba, koja je dijagnostifikovana poslije 65-e godine, je najčešći oblik demencije i čini oko dvije trećine svih slučajeva demencije, a iza nje je vaskularna demencija. Postoji 50% šanse da se Alchajmerova bolest naslijedi od roditelja.
Izvor The Guardian.com, za BUKU prevela Kristina Đurić
