Svjetski dan slobode medija, 3. maj obilježava se s ciljem podizanja svijesti o značaju slobode i nezavisnosti medija. Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti te protiv same slobode.
Današnji dan bi trebao da podsjeti države da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja u medijima koji su nezaobilazni u ulozi izgradnje i očuvanja demokracije.
Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština UN-a 1993. godine, a na taj dan UNESCO tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu štampe i specijalizirane agencije UN-a kako bi procijenili stanje u medijima diljem svijeta.
Na ovaj datum odaje se i priznanje svim novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija "Guillermo Cano", nazvanu po kolumbijskom novinaru koji je ubijen ispred kancelarije lista El Espectador u Bogoti 17. decembra 1986. zbog članaka koji su smetali narko-kartelima.
Slobodni i nezavisni mediji povezani su sa nizom pozitivnih rezultata koji su posebno važni za zaustavljanje siromaštva, jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju te održivi način života.
U osnovama demokratije i mira svakako se nalaze slobodni, sigurni i nezavisni mediji. Vlade, mediji i civilno društvo imaju ulogu u očuvanju tih osnova , a na današnji dan se potvrđuje predanost misiji slobode.
Puno prašine se diže i oko često postavljanog pitanja, vezano za zaštitu samog novinarskog ''zanata'', te licenciranja ovog poslovnog poziva. Svi se slažu kako odlični novinari često nemaju nužno završen fakultet, ali važnost usvajanja pravila, izučavanja medijske etike, teorije informacija, poštivanja marginalnih grupa i sl., jesu neminovna iskustva koja samo fakulteti ili određene edukacije mogu ponuditi. Pored toga neminovno je da se novinari udruže u sindikate da bi se izborili za svoja osnovna prvenstveno ljudska prava.
Freedom House: Medijske slobode su izrazito pale u 18 država
Prema organizaciji Freedom House medijske slobode su na najnižoj razini u posljednjih deset godina. U izvještaju ove organizacije koji je objavljen prije nekoliko dana kaže se da je najveći pad, među ostalim, zabilježen u Azerbajdžanu, Srbiji i Iraku.
Restriktivni zakoni i nasilje nad novinarima glavni su razlog globalnog pada slobode medija tokom 2014. godine Medijske slobode su izrazito pale u 18 država, a među zemljama u kojima je zabilježen najveći pad nalaze se Azerbejdžan, Srbija i Irak.
U Makedoniji je najteža situacija za medijske slobode koje su u stalnom padu punih pet godina. U izvještaju se navodi da je nekoliko opozicionih medija prestalo sa izlaženjem. Novinar Tomislav Kežarovski, pod upitnom optužnicom da je otkrio ime zaštićenog svjedoka u jednom slučaju ubistva, proveo je 2014. godinu u zatvoru.
Organizacija Freedom House ukazuje i da je vlada Srbije premijera Aleksandra Vučića željela kontrolirati izvještavanje o poplavama, te je sa neprijateljskom retorikom prozivala nezavisne novinare. Ova organizacija za slobodu medija podsjeća da je zbog toga otkazan jedan od najpopularnijih televizijskih programa novinarke Olje Bečković.
Sve države bivše Jugoslavije imaju djelomično slobodne medije. Crna Gora je na 79 mjestu, Hrvatska je na 80, Srbija na 82, Kosovo na 100, BiH na 108, dok je Makedonija na 125 mjestu od 199 država i teritorija za koje je Freedom House uradio izvještaj.
Vodeće države po slobodi medija su Norveška, Švedska i Belgija, dok su na začelju kao medijski neslobodne Turkemnistan, Uzbekistan i Sjeverna Koreja.
Ova oranizacija takođe upozorava da je čak devet novinara u zatvorima u Azerbejdžanu, među njima i istaknuta istraživačka novinarka Hadidža Ismailova.
U ovoj izvještaju kritikovana je i Rusija i to zbog agresivnog korištenja propagande koja je potpuno istisnula novinarstvo. Ruski mediji odigrali su važnu ulogu u pripremi ruske javnosti za rat s Ukrajinom, naglašava Freedom House.
Reportera bez granica: Ugrožena sloboda medija
Prema najnovijem izvještaju Reportera bez granica koji je izašao u februaru ove godine ratovi, nasilje tokom protesta i ekonomska kriza drastično su ugrozili slobodu medija u prošloj godini.
Reporteri bez granica pratili su nivo slobode medija u 180 zemalja. Navode da je tokom protekle godine zabilježeno 3.719 slučajeva kršenja slobode informisanja, odnosno osam posto više nego u 2013. U balkanskim zemljama koje su članice Evropske unije (EU) indeks slobode medija je u znatnom padu.
“Uplitanje vlade u medije je realnost u mnogim zemljama Evropske unije”, navodi se u izvještaju i dodaje da je razlog tome nedostatak transparentnosti u vlasništvu medija koji su sve više u rukama pojedinaca.
Među najugroženijim zemljama su Bugarska, Grčka, Italija i Luksemburg.
“Bliske veze vladinog, ekonomskog sektora i medija znatno ugrožavaju rad novinara”, zaključeno je u izvještaju.
U atmosferi neslobode medija, potrebno je da novinari ne podliježu pritiscima, da budu među sobom solidarni, da postavljaju pitanja i otvaraju sve moguće teme, jer je to prije svega njihov posao i poziv. Pritisak na medije je nešto što je postalo vidljivo u našoj zemlji, a na novinarima, uredništvima i medijskim kućama je odluka da li će profesionalno obavljati svoj poziv ili će podleći pritiscima vladajuće političke elite koja ih koristi za ostvarivanje svojih ciljeva.
U BiH za godinu dana prijavljena 62 slučaja kršenja novinarskih prava
Putem linije za pomoć novinarima od maja prošle do maja ove godine u BiH su prijavljena 62 slučaja kršenja novinarskih prava, saopšteno je iz Udruženja BH novinari.
U tom periodu evidentirane su dvije prijave prijetnje smrću, tri fizička napada na novinare, četiri slučaja mobinga, te 11 slučajeva pritisaka i prijetnji novinarima i medijskim radnicima.
Linija za pomoć novinarima djeluje u okviru Udruženja BH novinari kao institucija za podršku i pomoć novinarima u ostvarivanju njihovih svakodnevnih poslova, kao i zaštiti njihovih prava i sloboda.
Povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, Udruženje BH novinari i Fondacija "Friedrich Ebert" održaće danas konferenciju za novinare na kojoj će predstaviti istraživanja javnog mnijenja o temi "Medijske slobode u BiH – uporedni izvještaj 2009-2015".
Istraživanje je provedeno od 25. marta do 14. aprila radi utvrđivanja stavova garađana, između ostalog, o medijskim slobodama i povjerenju građana u medije, političkim pritiscima i napadima na novinare, funkcionisanju i opstanku javnih servisa u BiH, rješavanju zahtjeva o uspostavljanju kanala na hrvatskom jeziku.
