Ron Haviv, fotoreporter koji je bilježio rat u BiH: Vjerujem u moć fotografije

Ron Haviv, fotoreporter koji je bilježio rat u BiH: Vjerujem u moć fotografije

Piše: Anadolija

"Ovdje sam 'porastao' kao fotograf, a također sam stekao mnogo prijatelja: Bosanaca, Kosovara, Hrvata, Srba, upoznao sam i druge fotografe. Naravno, kroz rad koji je vjerovatno moj najbolji rad ikada, BiH ima posebno mjesto u mom srcu", kazao je Ron Haviv u razgovoru za AA..

Prisjećajući se svog boravka u ratom zahvaćenoj BiH, američki fotograf Ron Haviv ističe kako ta zemlja zauzima posebno mjesto u njegovom srcu. Haviv je kao fotoreporter tokom sukoba na području zemalja bivše Jugoslavije sačinio fotografije koje su ostale kao trajni svjedok ljudskih stradanja te ispunile naslovne strane brojnih poznatih svjetskih novina i časopisa.

Govoreći o njima, Haviv u razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe kako je u BiH te zemljama regiona tokom rata 90-ih godina proveo skoro pet godina.

"Ovdje sam 'porastao' kao fotograf, a također sam stekao mnogo prijatelja: Bosanaca, Kosovara, Hrvata, Srba, upoznao sam i druge fotografe. Naravno, kroz rad koji je vjerovatno moj najbolji rad ikada, BiH ima posebno mjesto u mom srcu", kazao je Haviv.

 



Jedna od najpoznatijih fotografija koje je Haviv zabilježio jeste fotografija nastala u Bijeljini, a koja prikazje vojnika koji nogom udara tijelo mrtve žene. Među fotografijama koje su obišle svijet jeste i Havivova fotografija Željka Ražnatovića Arkana sa svojom paravojnom formacijom "Srpska dobrovoljačka garda“ koja je poznatija kao "Arkanovi tigrovi".

Haviv ističe kako je i pored velikog straha tokom ratnih dešavanja uspio da ostane posvećen svom poslu.

"Bilo je jako teško biti fotoreporter. Mene je Arkan stavio na 'listu za odstrel' zbog fotografije koju sam napravio i bilo je jako teško za mene da nastavim raditi, bojao sam se da će me uhapsiti. Sa druge strane, izlagao sam se smrti kao i svi drugi ljudi, koji su u ratu, koji hodaju ulicama svog grada", kazao je Haviv za AA.

Dodao je kako nije ni slutio da će njegove fotografije izgladnjelih zarobljenika u logorima Trnopolje i Manjača kod Prijedora toliko godina kasnije služiti kao dokazni materijal na sudovima pravde. Haviv dodaje kako je bio jedan od prvih koji je uspio ući u Bijeljinu, u logore Omarska i Trnopolje, u opkoljeno Sarajevu, Vukovar, a fotografisao je i izbjegličku kolonu u Srebrenici.

 



Prisjećajući se događaja kojima je prisustvovao, dodaje kako su strahote rata bile jednake u zemljama regije.

"Bilo je jako teških trenutaka koje sam zabilježio. Teško je odrediti samo jedan, ali iskustva koja sam imao tokom posjete logorima, u radu sa 'tigrovima' Arkana, trenuci koje sam doživio na Kosovu, Vukovaru, to je neodvojivo".

Ističe kako je koračao ivicom smrti dok je držeći u rukama svoj fotoaparat prisustvovao dešavanjima u kojima je bio potpuno nemoćan.

"Pokušavao sam fotografisati što je bilo više moguće, ali to nije uvijek bilo dozvoljeno. Više puta su me spriječili u tome. Jednom prilikom u Vukovaru, ispred mene su ubijali ljude veoma brzo i ja jednostavno nisam mogao ni da ih spasim i pomognem, niti da fotografišem šta se dešava. Prislonili su pištolj na moju glavu i rekli mi da ne smijem. Moram reći da jako žalim zbog toga što nisam uspio da zabilježim to što se desilo tada", kazao je Haviv govoreći kako ga je strah kao osjećanje pratio od ukrcavanja na avion u New Yorku, po dolasku na Balkan, pa sve do povratka kući.

Ipak, kako kaže, strah ga nije paralizirao, već ga je koristio za rad. U trenucima kada je prolazio kroz najgore događaje, Haviv ističe kako nikada nije trebao birati između toga da li će u određenoj situaciji postupiti kao fotograf ili prvo kao čovjek.

"Prvo sam čovjek, pa tek onda fotograf. Ako postoji šansa i ako sam u situaciji da nekome pomognem, uradit ću to. Sa druge strane, ako tu ima još ljudi koji pomažu, ja ću to fotografisati", kazao je dodajući kako ga je kroz svijet fotografije odvuvijek vodila ljubav, ali i želja da pomogne.

"Veoma sam vjerovao u moć fotografije i uvijek sam vjerovao da je tako lakše pomoći ljudima. Čak i ako jedna osoba koja vidi moju fotografiju, i ako pomogne, onda je to uspješno".

Haviv kaže kako je život posvetio dokumentovanju sukoba širom svijeta. Posjetivši preko stotinu zemalja, fotografisao je u skoro 25 zemalja u konfliktu i stanjima velikih nesreća. Pored BiH, fotografisao je u zemljotresom razorenom Haitiju, tokom demonstracija u Egiptu kada je svrgnut Hosni Mubarak. Fotografisao je nasilje u Panami, Rusiji te zemljama Afrike.

"Razlike među ratovima u svijetu postoje, ljudi su drugačiji, kultura, geografski položaj, ali da budem iskren, zapanjujuća sličnost postoji među ratovima. Ljudi su, ipak, motovisani željama ili strahovima koji ponekad mogu da budu najveća motivacija", zaključuje.

 



U razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao je kako je za njega zapanjujuća činjenica da se BiH i 20 godina nakon rata još uvijek nije "oporavila". Ipak, dadaje kako uvijek voli posjetiti zemlju u kojoj ima dosta prijatelja.

Haviv će danas u Sarajevu u sklopu projekta "Blood and Honey: A Balkan War Journal" (Krv i med: dnevnik balkanskog rata), otvoriti izložbu u prostorijama Galerije 11/07/95. Kroz fotografije od Vukovara preko Prijedora, Sarajeva pa sve do Kosova, prikazat će sve grozote koje je zabilježio kroz svoj objektiv.

 

 

Komentari na tekst (2)
Objavljeno:
Tako je JOLE, sve je to Photoshop.
Objavljeno:
Ron Haviv nije slobodni umjetnik, već CIA plaćenik da svojim fotkama i montažama dokaže opravdanost razbijanja Jugoslavije i NATO intervencije. NJegove fotke su i danas upotrbljive u svrhu pritiska na one koji pokazuju znake neposlušnosti...
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.