Obilježavanje će se, kao i prošlih godina, odvijati šetnjom kroz glavnu gradsku ulicu, te postavljanjem ruža sa imenima ubijene djece, na glavnom prijedorskom trgu. U Prijedoru nema memorijala za civilne žrtve. “Polaganjem ruža sa imenima ubijene djece, želimo skrenuti pažnju na činjenicu da ne postoji memorijal, te položene ruže poprimaju ulogu memorijala u odsutnosti”.
Naše okupljanje na ovaj dan je ujedno i protest i apel Skupštini grada Prijedora prilikom razmatranja zahtjeva za izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora. Ne interesuje nas politiziranje, podjele i izazivanje bilo kakve nacionalne mržnje. Naša poruka je «budimo ljudi».
Ono što smo iz Inicijative govorili od samog početka djelovanja jeste da je pitanje rata, odnosno ratnih zločina, jedna od najvećih prepreka u suočavanju s prošlošću i istinskim reformama na ostalim poljima. Političke interesne grupe su dobro uvježbane u obmanjivanju naroda i instrumentalizaciji svih tema, pa i pitanja stravičnih ratnih zločina i civilnih žrtava, odnosno posljedica rata, sve u korist konstantnog održavanja tenzija i krize.
Do sada smo pokazali da možemo udruženim snagama dići glas protiv instrumentalizacije civilnih žrtava rata i ratnih zločina, kao i protiv poricanja zločina i glorofikacije ratnih zločinaca. Put ka istinskom pomirenju i zakopavanju ratnih sjekira, te ukazivanja na rizik budućim generacijama, mora biti zajednički i udružen.
"Prije 23 godine prijedorski nesrbi su se morali 'označiti' bijelim trakama. Kao akt sjećanja i suosjećanja, mi ćemo 31. 5. oko ruke nositi bijele trake, koje nisu samo simbol sjećanja na progon, nego i znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta, odnosno poricanja zločina", ističu u inicijativi "Jer me se tiče".
U inicijativi navode da građani i građanke samim svojim prisustvom u Prijedoru na 31. 5. pomažu roditeljima 102 djece ubijene u tom gradu, da konačno naprave spomenik dostojan nedužnih dječaka i djevojčica koji su ubijeni u svom gradu.
"Potrebni smo roditeljima ubijene djece da svojim prisustvom u Prijedoru, sa bijelom trakom oko rukava, pružimo podršku u njihovim nastojanjima da se spomenik dječacima i djevojčicama izgradi. Pozivamo sve ljude da, barem na 31. 5. dođu u Prijedor zajedno i stanu rame uz rame protiv segregacije i diskriminacije žrtava", saopšteno je iz inicijative.
Podsjećamo, peticija za izgradnju spomenika je uredno predana prošle godine, međutim, gradska Skupština u Prijedoru se do danas nije izjasnila o inicijativi roditelja ubijene djece o gradnji spomenika. Međunarodni dan bijelih traka će, stoga, biti i oblik protesta protiv ovakvog postupanja lokalnih vlasti.
Podsjećamo, inicijativa Jer me se tiče je aktivistička grassroots, građanska inicijativa koja djeluje na cijeloj teritoriji BiH po principu solidarnosti, i koju ne finansiraju interesne grupe, te nema stalan izvor prihoda izuzev dobrovoljnih priloga.
Osnovna ideja inicijative jeste uticaj na javni diskurs po pitanju ratnih zločina i civilnih žrtava ratnih zločina, odnosno borbe protiv segregacije i svih oblika diskriminacije, te vraćanje dostojanstva civilnim žrtvama ratnih zločina i ostvarivanje humanog pristupa pripadnicima_icama ove populacije.
Inicijativa je nastala 2012. godine i od svog osnivanja je organizovala niz aktivnosti. Samo neke od njih su „Put ka moru“ ( komemorativna posjeta mladih iz čitave BiH logorima Hadžići, Čelebići, Jablanica i Dretelj ), „Gerila memorijalizacija“ ( simultano postavljanje memorijalnih ploča u gradovima Foča, Konjic i Bugojno civilnim žrtvama i žrtvama ratnih zločina) i druge. Među značajnijim aktivnostima je i obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka, koji je prvi put obilježen 2012. godine u Prijedoru, kada je jedan od osnivača inicijative samostalnim performansom na glavnom gradskom trgu u Prijedoru ukazao na diskriminaciju civilnih žrtava rata u Prijedoru. Protestna šetnja organizovana 2013. godine u istu svrhu je bila zabranjena od strane lokalnih vlasti a poznata je i izjava gradonačelnika Prijedora koji je ovu komemoraciju nazvao „običnom pederskom paradom“. Aktivisti i aktivistkinje su ignorisali zabranu i uspjeli realizovati događaj kako je i planirano. Bitno je napomenuti da nakon ovog događaja nije izdana ni jedna zabrana za bilo koji skup u Prijedoru, što je prije toga bila redovna praksa, posebno kada se radi o događajima organizovanim od udruženja koja okupljaju preživjele žrtve u Prijedoru i porodice nastradalih.
Inicijativa okuplja mlade osobe iz čitave BiH a u aktivnostima inicijative je do sada učestvovalo više od 1000 mladih osoba iz cijele BiH.
Iako postoje otpori od nacionalističkih struktura svih u ratu zaraćenih strana prema aktivnostimai djelovanju inicijative, o čemu svjedoče brojne izjave političara, medijski članci ( saff.ba, frontal.rs i drugi ) i drugi izvori, aktivistima i aktivistkinjama inicijative baš to govori da su na dobrom putu da doprinesu postizanju društvene promjene u smislu rastakanja nacionalnih barijera i korišenju istih od strane etnonacionalnih političkih elita kako bi se održale na vlasti a da pri tome ne moraju rješavati nagomilane goruće društvene probleme u državi.
