Na netom održanim parlamentarnim izborima u Turskoj, AKP, stranka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, pretrpjela je ozbiljan poraz izgubivši apsolutnu većinu nakon 13 godina suverene vladavine. Ovim izborima tako je završena jednopartijska era u kojoj glavnu riječ vodi jedan čovjek.
Prema još uvijek neslužbenim rezultatima, Erdoganova partije je očekivano pobijedila, ali je osvojila tek 41 posto glasova birača i 259 od 550 mjesta u parlamentu, zbog čega će morati formirati manjinsku koalicijsku vladu.
Svakako najveće iznenađenje priredila je Kurdska stranka Narodna demokratska stranka (HDP) koja je uvelike premašila prag od 10 posto glasova potrebnih za ulazak u parlament, osvojivši 12,5 posto te 78 zastupničkih mjesta. Zanimljivo je da je ova partija vodila ozbiljnu modernu kampanju usmjerenu protiv aktuelnog predsjednika Erdogana, te su glasove osvojili i izvan svoje glasačke baze odnosno zajednice Kurda.
Erdoganove suparničke partije - Socijaldemokratska Narodna republikanska stranka (CHP) i desna Stranka nacionalne akcije (MHP) osvojile su 25,2 odnosno 16,5 posto ili 131 odnosno 82 mjesta u turskom parlamantu.
Nakon što je postao predsjednik Turske, erdogan je želio proširiti svoja predsjednička ovlaštenja te uvesti predsjednički sistem u zemlji, a rezultati su pokazali da većina ipak ne želi imati jednog Vođu.
Šta o izborima u Turskoj kaže Özgür Korkmaz, novinar i kolumnista Hurriyet Daily News, dnevnih novina koje izlaze na engleskom jeziku u Turskoj, možete pročitati u razgovoru koji slijedi... Na koji način će biti formirana buduća turska vlada te kako će rezultati izbora uticati na političke prilike u Bosni i Hercegovini?
Kakvo je Vaše generalno mišljenje o izborima u Turskoj?
Izbori su okončali doba jednopartijske vladavine Stranke pravde i razvoja (AKP) u vrijeme kada su rukovodstvo stranke i bivši lider Recep Tayyip Erdoğan pokazivali autoritarne tendencije, tako da je izborni rezultat došao kao olakšanje za većinu ljudi u zemlji. Takođe je pozitivno što je Narodna demokratska stranka (HDP), koja se uglavnom oslanja na glasove Kurda, prešla nepravedno postavljeni izborni prag od 10 odsto, osvojivši glasove širom zemlje, a ne samo u regijama u kojima su Kurdi većina. To će najvjerovatnije rezultirati smanjivanjem ovog praga.
Hoće li Erdogan moći formirati većinu?
Erdoğan, kao predsjednik, ne bi trebalo da ima bilo kakvu ulogu u formiranju nove vlade. Glasači su otvoreno rekli da ne žele promjenu od parlamentarnog sistema na predsjednički sistem. Erdoğan bi trebalo da shvati ovu poruku i da se distancira od dnevne politike.
Jeste li očekivali ovakve rezultate?
Slabiji izborni rezultat za AKP je bio očekivan, a većina ljudi su očekivali da će HDP ući u parlament. Ali malo ljudi je prije izbora očekivalo da će AKP izgubiti većinu u parlamentu, ovo je potpuno promijenilo situaciju u Turskoj.
Kako vi vidite buduću tursku vladu?
Vjerujem da će AKP moći napraviti koalicionu vladu sa jednom od tri ostale partije u parlamentu, ali će morati pristati na neke kompromise. Ostale tri stranke imaju slična obećanja, od kojih je najvažnije to da će “vratiti predsjednika u njegovu ustavnu ulogu” i “istražiti optužbe o korupciji,” gdje su među optuženima članovi rukovodstva AKP i bivši ministri. Bilo koja od ove tri stranke će postaviti to kao preduslove za formiranje koalicije ali vjerujem da je to moguće. Nijedna stranka ne želi vandredne izbore, tako da če morati doći do rješenja.
Hoće li biti promjena u inostranoj politici te prema političarima na Balkanu?
Ja vjerujem da će u Turskoj doći do velikih promjena kada je u pitanju spoljna politika bez obzira koja koaliciona vlada dođe na vlast, jer sve tri stranke su opozicione i kritikovale su AKP zbog očiglednih grešaka. Turska je tradicionalno bila uz Bošnjake još od rata, ali za vrijeme vladavine AKP-a, ta podrška se od podrške “ugroženim ljudima” pretvorila u podršku “našoj muslimanskoj braći.” Ankara će nastaviti podržavati mir u bivšoj Jugoslavii i pružati podršku Bošnjacima, ali očekujem da će religijski ton ove podrške stišati.
