Iz OHR-a, međutim, u srijedu nije bilo reakcije na Dodikove referendumske prijedloge osim najave da će pratiti situaciju.
U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS ne treba shvatati suviše dramatično, jer se postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može dovesti u pitanje ničim, pa ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.
„Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog suda. On je izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa ustavne reforme, državne reforme BiH“, navodi Prelec.
Zbunjenost međunarodnih faktora
Ipak, domaći analitičari upozoravaju da politika koju Dodik vodi već nekoliko godina prijeti da podijeli BiH i jedan dio njene teritorije pripoji Srbiji, kaže dugogodišnji bh. novinar Mirko Šagolj.
„Tu apsolutno nema nikakve dileme. To je samo pitanje forme i varijante kojom nastupa na liniji rušenja BiH. Ako međunarodna zajednica ne poduzme nikakve odlučujuće korake protiv politike Milorada Dodika, a njega će slijediti i drugi, onda se sigurno Bosni i Hercegovini ne piše dobro“, ocjenjuje Šagolj.
Čini se da definisane strategije međunarodne zajednice u BiH neće ni biti jer ova zemlja već odavno i nije u fokusu njenog interesovanja, a naročito nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
„Teško da se može očekivati bilo kakva reakcija u Briselu kada je u pitanju unutrašnja nestabilnost u BiH, pa i najave o njenoj podjeli - jer BiH više i nema svojih predstavnika u tijelima EU“, podsjeća dopisnik RSE iz Brisela Elvir Bucalo.
