I poslije rata rat

Srbijansko pravosuđe je sredinom prošle godine najavilo da će procesuirati ratne zločine počinjene nad Srbima u BiH. Ubrzo je pokrenuta istraga u slučaju "Dobrovoljačka ulica". Od istrage do međunarodnih potjernica odnosi između dvije zemlje drastično su pogoršani.

U jednoj od emisija o događajima u "Dobrovoljačkoj ulici", Radio-televizija Srbije (RTS) nedavno je ugostila i političare iz BiH. Među njima je bio i funkcioner SDP-a BiH Svetozar Pudarić. Prikazan je film u kojem se vide zapaljeni sarajevski tramvaji, kamioni i izgorjela tijela vojnika bivše JNA. Trebalo je da snimak srbijanskim građanima dočara zbivanja u "Dobrovoljačkoj". Uslijedio je dijalog voditeljice RTS-a i Svetozara Pudarića.

Gdje je Dobrovoljačka?

RTS: "Gospodine Pudariću, da li je tačno da u BiH ima političara koji negiraju da se u Dobrovoljačkoj ulici desio zločin, ili da se u Tuzli desio zločin?"
Pudarić: "Krenimo redom. Snimak koji smo vidjeli ne odnosi se uopće na Dobrovoljačku ulicu..."
RTS: "Nego?"
Pudarić: "Snimak je snimljen 2. maja ispred Predsjedništva (BiH) i tadašnje zgrade Skupštine Grada Sarajeva..."
RTS: "Zašto to niste nikada ranije demantirali, film je više puta emitiran?"
Pudarić: "Budalaština je demantirati ovako očitu laž. Kad laž počne da se koristi kao istina, onda ste dužni da to demantirate ljudima koji ne znaju da to nije istina. Ovo je potpuno drugi događaj i dešava se na potpuno drugom mjestu..."
RTS: "Koji je ovo događaj?"
Pudarić: "Napad JNA na zgradu Predsjedništva i na centar Sarajeva."

Isječak iz emisije RTS-a "Upitnik" može se pogledati na Youtube-u: http://www.youtube.com/watch?v=lsrFO8bY908 ili kompletnu emisiju na internet stranici RTS-a.

"Dobrovoljačka" nije jedini medijski zloupotrebljen slučaj. Slično je i sa događajima koji su sudskim presudama okarakterizirani kao ratni zločini. Mediji, kao produžena ruka politike, znaju biti bezobzirni u dokazivanju nevinosti "sopstvenog" i sataniziranju "drugih" naroda.

Kako izvještavati o zločinima

Mirela Huković-Hodžić je novinarka BH radija 1 i član Asocijacije izvještača sa sudova u BiH. Kaže da je "politizacija karakteristična za izvještavanje o ratnim zločinima u velikom broju medija u u BiH i regionu". Nije lako suočiti se sa zločinom, a politički lideri i mediji u tom procesu imaju značajnu ulogu. Ovi drugi, upozorava Mirela Huković-Hodžić, moraju biti posebno obazrivi, držeći se profesionalnih normi.

"Zločin nije samo ono što je utvrđeno presudom nadležnog suda, jer postoje zločini koji, na žalost, nikada neće biti procesuirani. Oni žive u svijesti ljudi i činjenica da nisu procesuirani ne znači da se nisu dogodili. Ali, kada je riječ o struci, profesionalnom izvještavanju, zločin je samo ono što je utvrđeno presudama nadležnog suda", ističe Mirela Huković-Hodžić.

"Rat u BiH nipošto nije imao kristalizirane strane po nacionalnim i etničkim pripadnostima", tvrdi profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Ugo Vlaisavljević. Pozivajući se na teorije o "ratu poslije rata", pojašnjava kako je nakon oružanog sukoba u BiH uslijedio "rat interpretacija rata".

Mediji kao produžena ruka politike

"Taj se rat sada vodi člancima, knjigama, čak i naučnim studijama i uistinu je postao međuetnički sukob. Dakle, tu su nacionalne i etničke pripadnosti tako jasno kristalizirane da ćete jedva na prste jedne ruke nabrojati političare koji mogu da sude o zločinima, a da ne zauzimaju svoju etničku pripadnost. To je tužna činjenica, jer u interpretacijama, ovaj rat postaje ono što u stvarnosti nije bio", kaže dr Vlaisavljević.

"Za različite interpretacije rata i ratnih zločina, pored političara 'zaslužni' su i sve ostrašćeniji mediji", kaže dr Vlaisavljević. "Mogu reći da sam imao veliko povjerenje u tzv. nezavisne, građanske medije. Međutim, sada je vrlo teško naći one medije koji nisu utaboreni, koji nisu sa jednom velikom strašću angažirani i to oko političkih partija. Čak i onda kada se najmanje tako predstavljaju, čini mi se da najviše djeluju kao sjene političara", kaže profesor Vlaisavljević.

Zamjenik ombudsmana za medije Federacije BiH Mehmed Halilović konstatira da odnos medija u BiH prema ratnim zločinima nije ujednačen niti je uvijek profesionalan. Pojašnjava kako još uvijek ima jednostranog pristupa i veće brige za žrtve iz "vlastitog" nego iz "drugog' naroda".

Preuzeto sa www.dw-world.de