"Ovo je još jedan istorijski dan za Ditu", tim riječima je Emina Busuladžić, radnica tuzlanskog preduzeća, okarakterisala odluke donesene na Skupštini povjerilaca koja je održana danas u prostorijama Kantonalne privredne komore.
"Ono što smo definisali na zboru radnika faktički je i dogovoreno na sjednici Skupštine povjerilaca. Naša dugovanja su oko 40 miliona KM i utvrđeni su razredi, odnosno prioriteti u izmirenju duga. Veoma je značajno istaći da smo mi od pokretanja proizvodnje do danas proizveli oko 42.000 komada deterdženta 3D i da je ta količina faktički rasprodata. Moramo nastaviti tim tempom", rekao je Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata Dite.
Naši domaćini u ovom gradu bili su Mladi antifa SABNOR-a TK i OP Revolt, sa kojima smo se družili u ugodnoj atmosferi Urban beatz lounge bara, u Gradskom parku Tuzla. Promocija Buke organizovana je u četvrtak 18. juna.
Kako nam je rekao jedan od drugara BUKE Alen Haman u Tuzli se danas živi mnogo bolje nego zimus, ljeto je pa narod može provoditi više vremena napolju i u biranom društvu privremeno zaboraviti na „život u BiH“, od kojeg je sve teže pobjeći.
Osim ako nisi IT stručnjak ili medicinski tehničar, kojih će ove godine u srednje škole na TK biti upisano dodatnih 12 razreda ili ukupno 308 učenika.
”Druga dobra stvar u Tuzli je što su borbeni duh i broj aktivnih građana u stalnom porastu. Prvo su u januaru profesori sa Univerziteta pokrenuli Tuzlansku inicijativu za izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH, danas najozbiljniju ekonomsku i nadstranačku priču u BiH, koja je ušla u parlamentarnu proceduru, a nedavno je predstavljena i većini kantonalnih premijera u FBiH” ističe naš sagovornik.
Alen Haman jedan je od pokretača velike glomazne kampanje za pomoć fabrici Dita Tuzla, koju su preuzeli radnici i koji su zahvaljujuću sopstvenom poletu i entuzijazmu, ali i zbog straha od nepoznate budććnosti pokrenuli proizvodnju.
Ova Fabrika deterdženata, u stečaju, pokrenula je proizvodnju uz prvu i presudnu pomoć firme Foreks. Onda su aktivisti njihovu borbu za spas radnih mjesta – u Tuzli je nakon rata uništeno više od 22.000 – uspjeli prenijeti na društvene mreže. Javnost je nakon hiljada opljačkanih fabrika i uništenih radnih mjesta u BiH po prvi put odreagovala na jedan radnički problem.
„Prvenstveno zato što su ga na društvenim mrežama predstavil aktivisti i mladi ljudi uz jasne poruke koje ćete čuti u Pjesmi za Ditu ili Dubioza Kolektiv - Dita reklama. Građani su svojom podrškom uspjeli oživiti na silu ugašen domaći brend i ponovo mu dati tržišnu i marketinšku vrijednost te po prvi put bili u prilici osjetiti stvarnu moć kampanje „Kupujmo domaće“ kojom direktno upravljaju svojom redovnom pažnjom” kaže Haman za BUKU.
"Što se tiče turneje „Kafa sa Bukom“, mislim da ni vi koji ste je osmislili i iz dana u dan radili još uvijek ne možete ocijeniti njenu pravu vrijednost", ističe on, "uz Alhemiju Balkana koju je radila Al Jazeera, mislim da ne postoji trenutno potrebnija akcija koju je jedan javni medij u BiH mogao napraviti".
„Došli ste na kafu i progovorili sa dobrim, vrijednim i poštenim ljudima koji pritisnuti sve većim dnevnim problemima sve manje pričaju jedni sa drugima. Čak se i rodbina i komšije sve rjeđe posjećuju i razgovaraju. „Kafa sa Bukom“ je pružila priliku, posebno stanovništvu u manjim mjestima koja su daleko od očiju mainstream medija i u nemilosti lokalnih moćnika, da možda prvi put progovore o svojim problemima. Priča iz Drvara, o nestanku muzejskog voza iz centra grada koju ste nam ispričali u Tuzli zvuči nevjerovatno, ali upravo tako su nama Tuzlacima nestajala radna mjesta” ističe on.
Elmira Begić iz OP Revolt Tuzla je specifična. Ona putovanje BUKE vidi kao odličnu ideju povezivanja sa ljudima širom BiH, prije svega sa mladima. Radi se o jedinstvenoj prilici da mladi dobiju besplatan medijski prostor, savjet, ali i da otvoreno razgovaraju o problemima u svom gradu i šire.
„Oni koji prate BUKU znaju za brojne ''nezahvalne'' situacije u kojoj su se našli njeni novinari/ke. Upravo današnji status pomenutog portala je odličan primjer zašto se isplati biti glas zdravog razuma, čak i kad to mnogima ne odgovara” kaže Begićeva za BUKU.
Ona kaže da iakozvuči kao već previše puta iskorištena fraza, ali Tuzla je grad sa dugom antifašističkom tradicijom i multietničkim karakterom. To je glavni razlog zašto primitivne podjele, ''na ove i one'' i ''vaše i naše'', u Tuzli nisu uspjele stvarne probleme staviti u drugi plan.
„Glavni problemi u Tuzli su problemi kompletne tuzlanske regije, odnosno, ilegalna privatizacija firmi i propadanje nekadašnjih privrednih giganata, što je radničku klasu dovelo u težak položaj. Upravo su to teme o kojima smo najviše diskutovali prilikom održavanja ''Kafe sa BUKOM''. Protesti, ustrajna borba radnika i radnica su, srećom, doveli i do prvih pozitivnih primjera, kao što je slučaj sa Ditom” kaže nam u izjavi Elmira Begić iz OP Revolt Tuzla.
Tuzlanka Amela Kišić kaže da je u Tuzli danas jako prijatno živjeti, sem što nas muče generalni problemi inače prisutni u cijelom bh društvu.
”Tuzla je kao grad u posljednjih nekoliko godina poprimio sasvim novo lice, s razvojem kulturnih resursa, privukla je mnogo kvalitetnih ljudi i važi za otvoren, gostoprimljiv i grad sloboda” kaže Amela.
Ona za kraj izdaja najveće probleme tuzlanske regije.
”Najveći problemi su krah tuzlanske privrede i teret kompleksnog sistema, jer najveći problemi Tuzli dolaze iz kantonalnih jasli. Ipak, raja iz Tuzle zna da odgovori, pa se tako ovih dana Dita diže iz mrtvih, solidarnošću i vjerom da je radnička klasa još uvijek živa, a što je opet jedna mala revolucija i mala pobjeda” kaže nam za kraj Amela Kišić.
Vezano:
BUKA u Trebinju: Kuliramo ti pomalo, i banja nam je, majke mi!
BUKA u Mostaru: Problem Mostara je taj što je zarobljen u visokoj politici
