<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Matisove i Van Gogove slike tamne i gube sjaj

Usljed hemijske reakcije, slike Anrija Marisa i Vinsenta Van Goga polako tamne i gube sjaj, pa postoji opasnost da se pretvore u prljavu bež mrlju, a za to je odgovoran kadmijum, žuti pigment, piše londonski Telegraf.

03. juli 2015, 12:00

Naučnici iz Francuske, Belgije i SAD-a otkrili su da je kadmijum, žuti pigment, koji je često korišćen od strane impresionista, postimpresionista i predstavnika ranog modernog slikarstva, uveliko počeo da gubi boju, sa tendencijom da se taj proces nastavi.

Na djelima kao što su "Radost življenja" Matisa i "Cvijeće u plavoj vazi" Van Goga, usljed dekolorizacije kadmijum žute došlo je do promjene opšteg izgleda i ravnoteže boja na slikama tako da one danas djeluju znatno drugačije, ističu istraživači.

Pojedini dijelovi slike "Radost življenja", koji su prvobitno bili jarko žute boje, poprimili su, u međuvremenu, oker-bež ton.

"Rezultati ove studije pokazuju koliko je važno da se shvati ne samo hemija izblijedjele boje već i hemija za pripremu boja koje su početkom 20. vijeka koristili najznačajniji umjetnici", kazala je Dženifer Mas sa Univerziteta u Delaveru. "Razumijevanje procesa propadanja boja pomaže nam u iznalaženju načina da sačuvamo ova djela za buduće generacije."

Tim naučnika Evropskog centra za sinhrotronsku radijaciju (ESRF) u Grenoblu koristio je iks zrake i infracrvenu mikroskopiju kako bi analizirao uzorke oštećene boje.

Ustanovili su da originalno hemijsko jedinjenje korišćeno u pripremi kadmijum žute - kadmijum sulfid, oksidira na svjetlu i postaje bezbojno, a može i da u reakciji sa drugim hemijskim elementima dobije bež tonalitet.

Budući da se nastalo oštećenje trenutno ne može popraviti, istraživači savjetuju muzejima da promjene nivoe osvjetljenja i vlažnosti kako bi usporili ovaj nepoželjni proces.

"Kao hemičar bio sam zapanjen činjenicom da se na slikama raznih umetnika i raznolikog geografskog porijekla, koje se posljednjih 100 godina čuvaju u različitim muzejskim uslovima, javlja slična hemijska transformacija", rekao je Koen Jansen sa Univerziteta u Antverpenu.

Istraživanje je objavljeno u čaospisu Applied Physics.