<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Tokom vrelih dana što više vode, voća i povrća

Stručnjaci ukazuju da klimatski uslovi utiču na potrebe organizma za određenom vrstom hrane pa tako u ljetnom periodu, naročito tokom visokih temperatura, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, već prvenstveno za odgovarajućim unosom tečnosti.

06. juli 2015, 12:00

Dnevne potrebe se kreću od šest do osam čaša vode, odnosno jedan i po do dva litra, nekada i više tečnosti, zavisno od stepena fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja, piše u saopštenju Instituta za javno zdravlje Srbije "Batut".

Ljekari ne preporučuju nadoknadu tečnosti samo unosom sokova bez obzira na njihov sadržaj šećera ili vještačkih zaslađivača, a poželjni su osvežavajući napici poput hladnog čaja, nabolje biljnog, pripremljenog na uobičajen način i ohlađen u frižideru.

Hladni napici za kojima obično posežemo kada su velike vrućine prijaju samo trenutno, ali su opasni ako je osoba pregrijana i znojava, jer može oštetiti sluzokožu ždrijela pa se može javiti bol u grlu i prehlada.

Kada je u pitanju izbor vrste hrane, stručnjaci savjetuju veći unos povrća i to svježeg ili spremljenog kuvanjem na pari ili u vodi ili grilovanjem i svježeg voća.

Od mliječnih proizvoda prije svega mlad sir od obranog mlijeka, jogurt i obrano mlijeko, uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake zbog velike količine masnoće koju sadrže.

Takođe je neophodno smanjiti unos mesa, uz preporuku za korišćenje, prije svega, ribe, piletine i ćuretine, a ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda.

Žitarice treba unositi svakodnevno u manjoj količini, hljeb i musli, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće.

I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumijeva određen ritam obroka u toku dana, a poželjni su češći, manje obilni obroci.

Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare i to prije svega namirnica životinjskog porijekla s obzirom na to da predstavljaju dobru podlogu za razvoj bakterija, a najosjetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru.

Stručnjaci upozoravaju da je od svih mliječnih proizvoda sladoled najčešći krivac za nastanak trovanja hranom u ljetnjem periodu, jer po svom sastavu jaje predstavlja idealnu podlogu za razvoj salmonele i zato je neophodna dobra termička obrada, odnosno izbjegavati korišćenje proizvoda, na primjer kolača, kremova, sladoleda koji sadrže svježa jaja.