Barack Obama: Samo kažnjavanjem onih koji su počinili genocid u Srebrenici možemo obezbijediti pravdu
Ovog 11. jula, zajedno sa ljudima svih vjera i nacionalnosti sjećamo se srebreničkog genocida, žalimo zbog stradanja više od 8.000 žrtava i odajemo počast sjećanju na one koji danas nalaze smiraj i sve one koji još uvijek nisu pronađeni, navodi se u izjavi Baracka Obame, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopšteno je iz Ureda sekretara za medije pri Bijeloj kući, prenosi Anadolu Agency (AA).
U saopćenju se podsjeća da je prije dvadeset godina Srebrenica opustošena u genocidu koji se tamo dogodio.
"U genocidu koji se dogodio, braća, sinovi, muževi i očevi oteti su od njihovih porodica. Divljački su ubijeni u najvećem masakru koji se dogodio u Evropi u drugoj polovini prošlog stoljeća", piše se u saopštenju.
Ističe se, također, kako je nemoguće ublažiti bol koju osjećaju porodice žrtava, ali da se može i mora na Srebrenicu gledati otvoreno, obilježiti godišnjicu tragedije i izvući pouku.
"Samo potpunim prihvatanjem onoga što se dogodilo u prošlosti, možemo graditi budućnost istinskog i trajnog pomirenja. Samo kažnjavanjem onih koji su počinili genocid, možemo obezbijediti pravdu da pomognemo porodicama žrtava da zalijeće rane. I samo kada zlo nazovemo pravim imenom možemo smoći snage da ga pobijedimo", ističe se u predsjedničkoj izjavi Obame.
"Kako se približavamo 20. godišnjici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prisjećamo se da je srebrenička tragedija učinila da se međunarodna zajednica pokrene i zaustavi ubijanje civila, da konačno zaustavi rat", navodi se u saopćenju te se dodaje da su "danas Sjedinjene Države opredijeljene da zajedno sa svojim partnerima na Balkanu nastave pomagati zacjeljivanju rana iz prošlosti".
"Iskažimo zajedno počast srebreničkim žrtvama i njihovim najmilijim kroz izgradnju budućnosti u kojoj će svi ljudi u Bosni i Hercegovini i na Balkanu živjeti zajedno u miru", poručeno je iz Bijele kuće.
Grabar-Kitarović: Danas zajedno sa svima vama poklanjam se nevinim žrtvama
Danas zajedno sa svima vama poklanjam se nevinim žrtvama čiji su životi izgubljeni prije 20 godina, poručila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, javlja Anadolu Agency (AA).
Istakla je da je teško na ovom mjestu tolike tuge i boli pronaći primjerene riječi kojima bi opisala što osjeća. Grabar-Kitarović je kazala da je opravdana težnja porodica za istinom koja se još iskrivljuje, relativizira, prikriva unatoč priznatim i poznatim činjenicama.
“Njihova razumljiva želja za pravdom još uvijek nije zaživjela. Sjećanje na žrtve sve nas trajno obvezuje. Obvezuje nas da Srebrenica kao mjesto najstrašnjijeg zločina od Drugog svjetskog rata ne bude u našim mislima samo 11. jula. Obvezuje nas uvijek i iznova na čuvanje Srebrenice kao opomene na to što se događa kada zakažu međunarodni mehanizmi, kada zakaže kolektivna savjest, kada se ne ispuni zadaća očuvanja temeljnog ljudskog prava na život”, poručila je Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica je podsjetila da se previše zla događa u svijetu i danas, dodavši da vjeruje u pomirenje i novi početak temeljen na istini.
“Na ovom mjestu mraka 20. stoljeće je čovječanstvo naučilo jednu od svojih najbolnijih lekcija. U ime Hrvatske i u svoje osobno ime, narodima i svim građanima BiH želimo budćnost svjetla, budućnost mira i prosperiteta. Hrtvatska je uz vas”, potručila je Kitarović.
Dragan Čović: U Srebrenici je počinjen genocid koji nas je sve trajno postidio
-Član Predsjedništva BiH Dragan Čović je na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici prisutnima kazao kako je Srebrenica postala mjesto tišine i stradanja.
"Šta reći u ovom tužnom trenutku, možda je najprikladnije šutjeti u tišini. Ta bol je duboka i snažna svuda oko nas i teško je bilo šta reći. Srebrenica je u povijesti bila poznata po mnogo čemu. Ipak, danas je ovo mjesto komemoracije, tišine, mjesto stradanja", rekao je Čović.
Naglasio je kako svijet danas suosjeća sa žrtvama koje su ubijene u genocidu u Srebrenici.
"Srebrenica je danas centar cijelog svijeta. Taj svijet danas suosjeća sa žrtvama. Srebrenica je bol koja pripada cijelom svijetu. U Srebrenici je počinjen genocid koji nas je sve trajno postidio. Srebrenica je mjesto genocida, ali i simbol koji nas iznova okuplja, ovdje je naša savjest. Ima li ovdje iko nevin od nas, osim ovih žrtava i porodica?", istakao je Čović.
Na kraju je poručio kako iz Srebrenice, ipak, treba poslati poruku mira u svijet kako se ratovi više nikada ne bi dešavali.
"Srebrenica ne smije biti simbol smrti. Odavde šaljemo poruku mira cijelom svijetu, poruku da više nikada ne smije biti rata", napomenuo je član Predsjedništva BiH.
Bill Clinton: Dolazak premijera Srbije ovdje je početak
Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i šef delegacije SAD-a na današnjoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici Bill Clinton je kazao, popraćen aplauzom zvanica, da danas "trebamo reći da su naše različitosti važne, ali da nam je ono što je zajedničko važnije i to svi u Memorijalnom centru dokazuju".
Na početku govora Clinton se zahvalio Ćamilu Durakoviću, načelniku Opštine Srebrenica, uz riječi da samo Bog zna zašto je on pošteđen kada su njegovi najmiliji ubijeni.
"Poruka pomirenja i nade koji ste vi ovdje rekli pokazuju da možda postoji neka viša mudrost iznad toga", rekao je Clinton.
On se zahvalio i članovima Predsjedništva BiH i svim predstavnicima međunarodne zajednice, a posebno se zahvalio predsjedniku SAD-a Baracku Obami što ga je zamolio da danas dođe u Srebrenicu i izrazi duboko uvjerenje u nadu, budućnosti i slobodu BiH.
"Mnogi su rekli, vrlo rječito, da je prije 20 godina preko 8.000 muškaraca i dječaka ubijeno u genocidu. To strašno djelo konačno je pokrenulo sve članice NATO-a da daju podršku Americi kako bi se pokrenuli mirovni pregovori i da BiH krene dugim putem ka normalnom životu", rekao je Clinton.
On je podsjetio da je ovdje bio i 2003. godine, kada je ukopano samo 600 žrtava, a da je danas ovdje ukopano 6.000 muškaraca i dječaka.
"Vrlo sam zahvalan ljudima koji su radili na tome, da se zaustavi rati i ubijanje. Hvala svim ljudima koji su radili na izgradnji mira, a mnogi nisu među živima", istakao je Clinton i dodao da je 20 godina kasnije zahvalan što je BiH i dalje mirna zemlja, blizu članstva u EU, da je učesnik mirovnih trupa u Afganistanu.
"Zahvalan sam za sve to, ali rad koji sam ovdje uradio kao predsjednik i kasnije na Kosovu bio je jedna od najvažnijih stvari koje sam uradio. Žao mi je što nam je trebalo tako dugo da postignemo jedinstvo da konačno uspijemo da zaustavimo nasilje", poručio je Clinton.
On je kazao da "dugujemo ljudima koji su ovdje žrtvovali živote“.
„Majke, supruge, sestre, kćerke, one su ovdje kao prije 12 godina i one su u uzvišenom položaju i govore mi istinu o svemu to nismo uradili. U ime moje zemlje i iz dubine svog srca volim ovo mjesto", rekao je bivši američki predsjednik Clinton.
Dodao je da više nikada ne želi da vidi ovakvo stratište, ali da svijetom dominiraju ratovi zasnovani na etničkoj pripadnosti, rasi, vjeri i svi na svijetu pokušavaju odlučiti da li možemo živjeti kao partneri.
"Kao prijatelj BiH želim zahvaliti premijeru Srbije što je došao ovdje i to je važno da prepoznamo. Molim vas da ne dopustite da ovaj spomenik nevinim dječacima i muškarcima ne bude tek uspomena na tragediju. Molim vas da to bude sveto mjesto gdje svi ljudi mogu doći i naći budućnost svoje zemlje", rekao je Clinton.
Kazao je da bi bilo prikladno odati počast onima koji su mogli postati načelnici, predsjednici, pronaći lijek za bolesne, ako ništa voljeti žene koje su ostale iza njih.
"Svim liderima ovdje i skeptičnim koracima koje je poduzeo lider Srbije da dođe ovdje, da se zahvalim. Recimo da je to početak. Dajmo ovoj zemlji mogućnost da imaju demokratsku i jedinstvenu budućnost. Da kažemo da su naše različitosti važne, ali da nam je ono što je zajedničko važnije i svi to u Memorijalnom centru dokazuju", zaključio je Clinton.
Pahor na komemoraciji u Potočarima: Oprost i pomirenje su put ka boljoj i sigurnijoj budućnosti BiH
Predsjednik Slovenije Borut Pahor na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici pozvao je sve ljude koji žive u Bosni i Hercegovini na oprost i pomirenje i rekao kako je evropska perspektiva jedini pravi put za BiH, prenosi Anadolu Agency.
"Volio bih vas pozvati ka oprostu i pomirenju. U potpunosti ću razumjeti ako ovaj poziv probudi različite osjećaje. Taj zadatak je beskonačno težak, oprost i pomirenje zahtijevaju jako puno hrabrosti i povjerenja. Po mom mišljenju, to je jedini put za bolju i sigurniju budućnost", kazao je Pahor naglasivši kako je u BiH došao kao prijatelj i kako iz nje želi otići kao prijatelj koji će se snažno zalagati za evropski put BiH.
Kazao je kako je očekivati od nekoga ko je doživio zločine da oprosti, jako je teško, ali da bez toga nema pomirenja, a bez pomirenja nema povezivanja i saradnje, bez saradnje nema jedinstva, a bez jedinstva ne mogu se donijeti velike odluke...
"Upravo to je potrebno sada Bosni i Hercegovini i svima vama", kazao je dodavši kako zna da je to jako teško, ali da je to "jedini put vrijedan snova i nadanja sve vaše djece".
Pahor je naglasio da oprost ne znači zaborav, zastarjelost ili nekažnjavanje zločina.
"Znam da je to beskonačno teško. To je hrabra, intimna odluka i kolektivno htijenje bez presedana, ali bez toga nema budućnosti. Svako odugovlačenje sa oprostom i pomirenjem je odugovlačenje sa budućnošću", poručio je predsjednik Slovenije poručivši kako ne treba zbog straha i predrasuda djecu, nove generacije osuditi na prošlost.
"Oproštaj i pomirenje su temelj moderne Evrope i, prije ili kasnije, bit će temelj moderne Bosne i Hercegovine", kazao je Borut Pahor.
Kazao je kako je uz oprost, drugi uslov jasna evropska perspektiva BiH, dodavši kako je evropska perspektiva BiH i njegova obaveza kao jednog od lidera 28 zemalja članica Evropske unije.
Davutoglu u Potočarima: Dolazak u Srebrenicu je sveta dužnost
Turski premijer Ahmet Davutoglu je danas na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici prisutnima kazao da je bitno iskazati solidarnost sa žrtvama kako se strašni genocid više ne bi nigdje desio, javlja Anadolu Agency (AA).
"Kada god dođem ovdje i prođem kroz mezarje čitam imena ubijenih. Neki su bili mladi, a neki stariji. Zamišljam zadnje sate prije nego su ti ljudi ubijeni. Uvijek mislim da svaka od tih osoba predstavlja čovječanstvo", rekao je Davutoglu.
Istakao je da je u Srebrenici u julu 1995. godine ubijeno i čovječanstvo, a ne samo Bošnjaci.
"Oni koji su ubili ovdje više od 8.000 Bošnjaka, oni su ubili čovječanstvo i ljudsko dostojanstvo. Ovdje dolazimo da predstavljamo čovječanstvo, to je za nas sveta dužnost. Oni koji su ubili ove ljude su ubili i svakog od nas", rekao je turski premijer.
Naglasio je da međunarodna zajednica nije uspjela da spriječi genocid koji se desio u julu 1995. godine.
"Međunarodna zajednica nije uspjela da spriječi ova tragična dešavanja. Ako mi politički lideri ne budemo ujedinjeni možemo se opet naći u sličnoj situaciji. Uvijek govorimo nikada više, ali se dešava. Ovdje moramo izgraditi duh mira i vratiti ljudsko dostojanstvo. Zato ne možemo propagirati mržnju i osvetu. Uspijeh Bosne bi bio uspijeh čovječanstva, zato moramo podržati BiH", kazao je Davutoglu.
Holandski šef diplomatije u Potočarima: Holandija dijeli odgovornost zbog genocida u Srebrenici
Ministar vanjskih poslova Kraljevine Holandije Bert Koenders je danas na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenicikazao da međunarodna zajednica nije zaštitila bosanske muslimane u julu 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
"Genocid koji je ovdje počinjen je najmračniji dio naše zajedničke prošlosti. Danas stojimo ovdje postiđeni pred vama. Međunarodna zajednica nije pružila odgovarajuću zaštitu u sigurnoj zoni u Srebrenici", rekao je holandski ministar vanjskih poslova.
Istakao je da Holandija dijeli odgovornost zbog genocida koji se desio u Srebrenici.
"Holandska vlada dijeli odgovornost zbog onoga što se ovdje desilo. Duboko suosjećamo sa ljudima Srebrenice. Ovo što se ovdje desilo, ne smije se više nikada nigdje desiti. Moramo čuvati uspomenu na one koji su ubijeni", kazao je holandski ministar.
Na kraju je kazao kako je svaki dan potrebno naporno raditi na izgradnji pomirenja.
"U ime svih ljudi Holandije, žalim s vama. Moramo svaki dan ponavljati koliko smo odlučni da uspostavimo mir. Srebrenica, nikada više!", kazao je Koenders.
Brammertz: Srebrenicu moramo nazvati imenom genocid
Obraćajući se brojnim domaćim i stranim zvanicama na komemoraciji povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Serge Brammertz poručio je kako je Srebrenica stalni podsjetnik na ogromne patnje koje su ljudi u stanju nanijeti jedni drugima, prenosi Anadolu Agency (AA).
Podsjetio je da su tokom genocida u Srebrenici ubijene hiljade muškaraca i dječaka, desetine hiljada žena i staraca protjerane su sa svojih ognjišta.
"Jedna grupa ljudi zloupotrijebila je moć i vlast da bi uništila zajednicu bosanskih muslimana u istočnoj Bosni. Genocid je bio rezultat namjernog plana smišljenog na najvišem nivou. To su činjenice koje smo više puta dokazali van razumne sumnje", kazao je Brammertz.
On je naveo da poricanje genocida predstavlja iskrivljeno prikazivanje činjenica i nepoštivanje odluka dva najviša međunarodna suda (MKSJ i Međunarodni sud pravde, op.a.) i uvredu za žrtve.
"Da bismo poštovali žrtve Srebrenicu moramo nazvati imenom genocid", kazao je Brammertz.
MKSJ je podigao optužnice protiv 20 osoba za zločine u Srebrenici i skoro svi su osuđeni, naveo je i dodao kako se Karadžiću i Mladiću sudi za zločin genocida.
Dodao je da se međunarodna zajednica poslužila različitim strategijama za pronalaženje bjegunaca, te da u privođenju osumnjičenih pravdi veliku ulogu imaju žrtve. Podsjetio je na više od 2.000 svjedoka koji su svjedočili pred MKSJ i kazao da bez njihove pomoći pravda ne bi bila moguća.
"Vaša hrabrost Munira i odlučnost Vas i ljudi poput Vas, primjer su za sve nas", kazao je Brammertz.
Naveo je kako sada lokalni sudovi moraju nastaviti rad Haškog tribunala jer treba procesuirati još na stotine predmeta. Dodao je kako je u privođenju pravdi osumnjičenih od presudne važnosti regionalna saradnja na njihovom pronalaženju i privođenju. Međunarodna zajednica će pritom nastaviti posao traženja nestalih jer bez toga, kako je kazao Brammertz, njihove porodice ne mogu nastaviti svoje živote.
"Prihvatanje istine je prvi korak ka pomirenju. Na neznanje moramo odgovoriti obrazovanjem, a na poricanje potvrđivanjem istine", poručio je glavni haški tužilac.
Inzko u Potočarima: Nema loših naroda, ima samo loših pojedinaca
Danas smo došli u Srebrenicu da ispoštujemo najstarije pravo poznato čovječanstvu - pravo na dostojanstven ukop, da se sjetimo svih nevinih ljudi stradalih u ovom ratu, jer kad ih se ne bismo sjećali, to bi bilo kao da su po drugi put ubijeni, rekao je u obraćanju na komemoraciji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.
"Danas smo došli u Srebrenicu da ubijenima, u svom sjećanju, opet damo glas. Danas smo došli u Srebrenicu da opet kažemo da se ovdje desilo sistematsko i organizirano ubijanje, srebrenički genocid, i to iz jednog jedinog razloga, zato što su žrtve bili Bošnjaci. Danas smo došli u Srebrenicu da potvrdimo: nema loših naroda, samo loših pojedinaca", kazao je Inzko.
On je kazao kako danas treba zahvaliti i onima koji su zaustavili rat u BiH.
"Danas smo došli u Srebrenicu da potvrdimo istinu o onome što se desilo, jer samo nas istina može osloboditi. Samo nam istina može biti kompas koji nas usmjerava. Samo se na osnovu istine mogu postići poštovanje i pomirenje. Danas smo došli u Srebrenicu da ojačamo proces ozdravljenja: Srba, Bošnjaka, Hrvata i drugih, ali i međunarodne zajednice, koja je također nosi dio odgovornosti, kao što je to nedavno rekao generalni sekretar UN-a", kazao je visoki predstavnik dodavši kako danas treba podržati i oprost, ali ne zaboraviti.
Pozvao je na molitvu za žrtve, pružanje ruku i gradnju mostova, a ne zidova među ljudima.
"Danas smo došli u Srebrenicu da kažemo: nikad više, i da okrenemo novu stranicu, da započnemo novo stoljeće, kao što su Francuzi i Nijemci uradili nakon Drugog svjetskog rata. Nekada veliki neprijatelji danas su stubovi Evrope. Danas kažemo ne podjelama. Danas, jače nego ikada, pokazujemo opredijeljenost za reintegriranu Bosnu i Hercegovinu", poručio je dodavši kako BiH ima euroatlansku budućnost i da su ova zemlja i njeni ljudi dio evropske arhitekture.
"Došli smo u Srebrenicu, svi mi iz evropske porodice i šire; došli smo da kažemo ljudima Bosne i Hercegovine: vi ste dio nas i mi smo dio vas; da kažemo da, poštujući mrtve, poštujemo žive."
