Sjećanje na ove događaje, kao izraz respektiranja žrtava i njihovih porodica, često bivaju također kamenom poticanja daljem društvenom razvoju. Kultura sjećanja koja se razvija u bosanskohercegovačkom kontekstu, kao značajan nedostatak ima isključivo prikazivanje svojih žrtava, zanemarujući stradanje i tugu drugih.
Kao doprinos debati kako se sjećamo određenih događaja, Friedrich-Ebert Fondacija objavljuje seriju od tri kratke studije slučaja pod nazivom „Između sjećanja, poricanja i zaborava – o kulturi sjećanja u BiH 20 godina nakon rata“.
Cilj ovih kratkih studija je da analizira politike i kulturu sjećanja različitih društveno-političkih aktera u pojedinim sredinama. Ove studije će se ticati sjećanja na zločine počinjene nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, zločine nad nesrbima u Prijedoru i naposljetku zločine koji su počinjeni tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u slučaju Grabovica i Dretelj.
Publikaciju "Sarajevska najpoznatija javna tajna': Suočavanje sa Cacom, Kazanima i zločinima počinjenim nad Srbima u opkoljenom Sarajevu, od rata do 2015.“ autora Nicolasa Molla a u izdanju Fondacije Fridrih Ebert možete u PDF-u pročitati ovdje.
