<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Da li je Isus Hrist zaista bio oženjen?

Od kako je profesorka Harvard univerziteta Karen King prvi put objavila da je otkrila drevni papirus koji svjedoči da je Isus Hrist imao suprugu, raspravlja se o autentičnosti njenog nalaza.

26. august 2015, 12:00

Sam papirus bilo je vrlo teško analizirati, jer je riječ o vrlo malom fragmentu, ali sada LiveScience objavljuje da su stručnjaci Kolumbija univerziteta ipak uspjeli da ispitaju mastilo sa starog papira, koji je u međuvremenu dobio naziv “Jevanđelje po Isusovoj ženi”.


Njihove analize pokazuju da dokument nije lažan i da zaista potiče iz drevnih vremena, ali pošto njihov rad još nije objavljen, nisu poznati detalji o papirusu. 

Ni King ne otkriva mnogo toga, uprkos tome što je do nedavno bilo sporno čak i to da li je do dokumenta došla legalnim putem. Naime, King je prošle godine objavila da je od anonimnog Nijemca koji joj je prodao dokument dobila i ugovor koji je on potpisao sa izvjesnim Kansom Urlihom Loukampom o kupovini šest fragmenata koptskih papirusa 1999. 

Novinar LiveScience je od tada uspio da pronađe sedam potpisa Loukampa na pet javno dostupnih i registrovanih dokumenata, što barem nudi mogućnost da se verifikuje njegov potpis i na ovom dokumentu. 

Inače, to nije prvi papir koji govori o postojanju izvjesne Isusove žene. 

U Britanskom muzeju može se naći rukopis na sirijskom jeziku iz 570. godine koji je navodno kopija starijeg dokumenta i koji govori o istoj temi. 

Nekoliko fragmenata dokumenta nazvanog Jevanđelje po Mariji sadrži i Berlinski gnostički kodeks, a pronađeni su u Akmimu sa sjeveru Egipta krajem 19. vijeka. Nekoliko manjih dijelova kasnije je pronađeno i na drugom mjestu, takođe u Egiptu. 

U Nag Hamadiju pronađena je i kolekcija gnostičkih dokumenata, među kojima i slika Isusa sa ženom. 

Zanimljivo je da je u ranom hrišćanstvu postojalo više sekti koje su vjerovale da je Isus bio oženjen Marijom Magdalenom. 

Međutim, Jevanđelja koja bi mogla da potvrde takve pretpostavke kao versku dogmu nisu odabrana da postanu dio zvaničnog Svetog pisma na Saboru u Nikeji 325. godine, na kom su se crkveni lideri skupili kako bi odlučili koje svete spise da smjeste u knjigu koju danas zovemo Biblijom.