Predstavnici civilnog društva imali su priliku da čuju, ali i razgovaraju sa premijerima Srbije i Albanije, Aleksandrom Vučićem i Edijem Ramom, komesarom za politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU Johanesom Hanom i ministrima inostranih poslova BiH i Crne Gore, Igorom Crnadakom i Igorom Lukšićem.
Premijer Srbije je, govoreći o ekonomskoj situaciji u Srbiji, istakao da je Srbija počela sa teškim reformama, uprkos strašnim prošlogodišnjim poplavama, naglasivši da su donijeti novi zakoni o privatizaciji, radu, da su počele mjere fiskalne konsolidacije, da su smanjene plate u javnom sektoru i penzije
Uprkos napretku u oblasti ekonomije koju su potvrdile i, kako je rekao, međunarodne finansijske institucije i političari, Vučić je dodao da je ono što ga najviše brine regionalna stabilnost.
"Mi se ne plašimo teških reformi i poteza u budućnosti, ali se malo plašim zbog stabilnosti u regionu. Mnogo toga ćemo morati da uložimo kako bismo je očuvali i to će nam biti najvažniji zadatak u budućnosti", rekao je Vučić i zahvalio albanskom premijeru Ediju Rami na smirivanju tenzija između dvije zemlje.
On je ponovio da Srbija od Evropske unije ne traži novac, već političku podršku za očuvanje regionalne stabilnosti kako bismo mogli da stvorimo bolju ekonomsku i političku klimu koja, iako neće spriječiti odliv mozgova, barem hoće pružiti mogućnost mladima da slobodno odluče da li će da odu ili da ostanu.
"Naš posao je da stvaramo dobro poslovno okruženje, što znači fleksibilno radno tržište, dobre zakone i klimu za privlačenje investitora, da se pobrinemo za javne finansije, ali i da pokušamo da promenimo naš način razmišljanja, jer i dalje živimo u samoupravnom socijalizmu, gde se od države očekuje da svima nađe posao", rekao je Vučić.
Rama je ekonomskoj situaciji u Albaniji pristupio, kako je rekao, ne sa aspekta brojki, već toga šta njeni građani žele, odnosno šta im susreti na visokom političkom nivou donose "u džep".
"Niko neće da govori sutra da su se Vučić i Rama sreli, jer to nije više istorijski susret, već će pitati šta smo donijeli, nešto novo za džep građana ili dobre namjere. I to je suština", rekao je Rama.
Prema njegovim riječima, Evropa je napravila političke korake ka Balkanu prije godinu dana, ali je istakao da su sada potrebni i finansijski.
"Mi prvo želimo da budemo E u EU, a U će doći vremenom. Ljudi to treba da osjete", rekao je Rama.
Lukšić je ocjenio da su zemlje kandidati mnogo toga učinile na putu ka Evropskoj uniji kako bi se podigao nivo vladavine prava, ali je dodao da nije siguran da je to isto učinjeno i kada je riječ o ekonomiji.
Crnogorski premijer je dodao da ekonomski rast nije moguć bez bez podrške Evropske unije, ali i reforme obrazovnog sistema.
Crnadak: Ekonomija zemalja u regionu kao autobus u filmu "Ko to tamo pjeva"
Šef diplomatije BiH Igor Crnadak je stanje u ekonomiji zemalja u regionu slikovito opisao kao autobus u filmu "Ko to tamo pjeva", koji se sporo kreće, često staje i rekao da se nada da će to jednom biti brzo i spretno kao automobili u filmu "Paklene ulice".
"Zemlje treba da imaju više aktivnosti kako da dovedu investicije, kako da otvore tržišta, i to će mnogo pomoći zemljama. Veoma je važno da ključni političari u zemlji i predstavnici civilnog društva rade zajedno. Nema načina ako ta saradnja ne bude postojala", rekao je Crnadak.
Ukazujući na to da su "svi Evropljani, samo što su neki članovi, a ostali će to uskoro postati", Han je odgovorio da EU nije samo ekonomski projekat, već sistem vrijednosti.
"Ponekad mi se čini da neki EU vide kao bankomat, ali ona je sistem vrijednosti koji treba da djelimo, bez obzira da li je neko član ili nije", rekao je Han.
Poručio je da je odliv mozgova jedan od najvećih problema, ne samo u regionu, već u cijeloj Evropi, i da je potrebno stvoriti uslove kako bi mladi ostali u svojoj zemlji.
"Svi mi, a to se ne odnosi samo na zemlje kandidate, već i na članice, moramo da se zapitamo kako možemo da doprinesemo projektu EU, a ne samo kako da uzimamo od Brisela", rekao je Han.
Han je uputio kritiku i predstavnicima civilnog društva u zemljama zapadnog Balkana, jer ne učestvuju dovoljno u političkom životu svojih država.
"Nekada imam osjećaj da su politika i civilno društvo dva paralelna života. Korisnije bi bilo kada bi civilno društvo bilo veće u oblikovanju političke situacije, ali i u procesu donošenja odluka. To je ključno", zaključio je Han.
Otvarajući večerašnji skup, ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc istakao je značaj uloge civilnog društva za razvoj demokratije, jer ono, kako je naveo, otvara debate i podstiče razmjenu mišljenja, ali i šalje poruke građana svojim izabranim vođama.
"Iz moje perspektive, kao člana vlade, to nije uvek prijatno, ali jeste važno i jeste ključno za demokratiju", rekao je Kurc i konstatovao da predstavnici civilnog društva i vlada iz regiona moraju jedni druge da vide kao partnere jer će to pomoći razvoju zapadnog Balkana.
