<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Banjaluka će dobiti galeriju na otvorenom: Danas počinje oslikavanje novog murala u Boriku

Na banjalučkim muralima radiće svjetski priznati “ulični umjetnici”.

02. septembar 2015, 12:00

Prva faza oslikavanja dva murala na zgradama u Bulevaru Vojvode Živojina Mišića u Boriku započela je jutros. Prvi mural se radi na neboderu ispod zgrade "Titanik", a drugi 28. septembra na zgradi prekoputa  Osnovne škole "Branko Ćopić", uz prošlogodišnji mural.

Ovo oslikavanje murala radi se u okviru petog jubilarnog Flaster-a.


Fotografija sa lokacije u Boriku

Monika Ponjavić iz FLASTER-a potvrdila nam je daje rad na muralima započeo jutros u 9 časova kako je i planirano.

“Do početka oktobra Banjaluka bi trebala imati dva nova murala, što je ukupno tri na istoj lokaciji- Sljedeće godine nastavljamo na istom potezu jer nam je u cilju stvoriti mikro prostor unutar grada, jednu vrstu galerije na otvorenom”, rekla je za BUKU Monika Ponjavić.

Ove godine na muralima će raditi svjetski poznati Etam Cru, duo iz Poljske, koji čine Bezt i Sainer, diplomirani slikari Akademije primijenjenih umjetnosti Univerziteta u Lođu.

“Pored njih pozvali smo i Bozka, umjetnika iz Bugarske. Bozko je diplomirani slikar specijalizovan za oslikavanje murala koji je svoju diplomu stekao na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Sofiji. U pitanju su izuzetno kvalitetni umjetnici čiji radovi krase ulice Norveške, Njemačke, Bugarske, Francuske, Portugala, Sjedinjenih Američkih Država, Australije itd. Teme za sada znaju članovi Flaster tima, te žiri, formiran od strane stručnjaka i umjetnika, predstavnika lokalnih institucija, čiji je zadatak da se pobrine da su murali društveno prihvaćeni u smislu da nisu nasilni, politički orijentisani, vjerski opredijeljeni, te da pripadaju kontekstu u kojem nastaju i slično”, objašnjava Monika.

Na pitanje da li se crtanje grafita i murala na zidovima zgrada kod nas i dalje doživljava kao neki vid vandalizma Monika potvrdno odgovara. Ona ističe da je problem u nedovoljnoj edukaciji na zadanu temu ili mogućem nedostatku riječi.

Mural iz 2012. godine. Rađen je u Kampusu "Nikola Tesla". Radio ga je Peeta, umjetnik iz Italije.


„Riječ ’grafit’ se kod nas obično veže za bilo kakvu vrstu šaranja po zidovima, međutim kada neko crnim sprejem nažvrlja svoje ime ili neku psovku na fasadi stvar je vrlo jasna - u pitanju nije grafit nego vandalizam. Da bi se uopšte razumjela ova problematika jako je važno da se zna šta se podrazumijeva pod terminom grafit. U pitanju je slanje određene poruke u pisanoj ili češće u likovnoj formi. Dakle, radi se o  slici na zidu, slikanoj aerosolnom bojom u spreju, sa stilskim kontekstom koji vodi porijeklo od grafita koji su se krajem 1970-tih počeli pojavljivati u Sjedinjenim Američkim Državama. Ne znam ima li uopšte potrebe napominjati da su neki od prvih grafita upravo oni pronađeni u Altamiri, koje svi, bez pogovora i dileme, prihvatamo kao umjetnost. Koja je razlika? Pa, grafiti iz Altamire su nastali legalnim putem a grafiti u Njujorku su nastali ilegalnim putem. I prvi i drugi su slike na zidu ali su jedni prihvaćeni od strane javnosti kao umjetničko djelo dok drugi nisu. Šta se promijenilo? Vrijeme. Ništa drugo“, objašnjava Monika.

Ona napominje da su murali jedna posebna stvar, jer je riječ o slikama velikih dimenzija, koje se rade duži vremenski period i koji su obično nastali u dogovoru sa vlasnicima zida pa su samim tim i legalni.

Na pitanje o razvoju ulične umjetnosti u Banjaluci Ivan Kusturić, iz FLASTER-a kaže da je, prema njemu, situacija ista posljednjih deset godina.

“Tu rizikujem da umanjim nečiji angažman, jer u vrijeme dok smo se mi skupljali u garažama i razmišljali o novim mjestima za crtanje, većina ljudi nije ni znala da postojimo”, ističe on. Promjena svijesti građana, prema njemu, dolazi spontano. “Dešavanje govori samo za sebe. Njegov uticaj se osjeti“, kaže Ivan za BUKU.


Grafit na platnu iz 2013. Rađen na kaldrmi kod Tržnice, u Tržnickoj ulici. Nakon čega je prenesen u Muzej savremene umjetnosti RS povodom izložbe.  Radio ga je umjetnik Mosk.

Marka Bilbiju, takođe jednog od članova FLASTER-a pitali smo gdje je granica između vandalizma (običnog šaranja zgrada i zidova) i murala kao umjetnosti? Marko kaže da bi se pod vandalizmom trebale podvesti sve one aktivnosti koje čine kako fizičku štetu, tako i uvrijedljiv ili na bilo kakav način maliciozan sadržaj.

“Treba napraviti razliku između rada koji ima neku likovnu ili umjetničku vrijednost i tzv, soc-poruka ili prostog uništavanja imovine. Mural, kao vid zidnog slikarstva, sam po sebi sa tehničke strane zahtijeva određenu pripremu površine, kao i njenu zaštitu nakon izvedenog rada, a sa umjetničke naravno podrazumijeva neku vrstu izraza, estetike, te vještine u tehnici”, objašnjava Marko Bilbija za BUKU.

On napomije da se razlika između rada na muralu i nekih drugih slikarskih tehnika ogleda prvenstveno u dimenziji samog rada, u činjenici da je najčešće u pitanju slikanje na otvorenom, kao i u korištenju različitih slikarskih tehnika, shodno podlozi na kojoj se slika.

“Ono sa čime se suočava umjetnik koji slika na zidu je u prvom redu sagledavanje tako velike površine na kojoj se radi, te prenošenje i uvećavanje skice, gdje mora da se pazi na perspektivna skraćenja i krivljenja pri gledanju iz različitih uglova i sa različitih udaljenosti. Takođe mora dobro da poznaje materijal podloge i vrste boje, te njihovo uzajamno ponašanje pri radu”, ističe Bilbija.

On smatra da u Banjaluci svakako postoji potencijal za ovakvu vrstu slikarstva, što u klasičnom smislu, što u vidu grafita ili street art-a.

“Međutim, govoreći o ozbiljnijim radovima koji uključuju slikanje na velikim zidovima, stvari su još u povoju, u smislu da još uvijek ne postoje dovoljno dobri uslovi da bi umjetnici imali priliku da rade na tako velikim površinama. Ono što je neophodno je da se stvori plodnije tlo za razvoj ovog vida umjetnosti što je jedan od ciljeva udruženja FLASTER, te aktivaciju većeg broja umjetnika”, ističe naš sagovornik.

Ivan Kusturić kaže da je potrebna inicijativa i od strane samih umjetnika. „Flaster tako treba posmatrati kao jednu vrstu platforme koja je tu da stvara uslove za rad umjetnika uz podršku ne samo institucija nego i samih građana“, rekao je Ivan.

Mural iz prošle godine. Raađen u Bulevaru Vojvode Živojina Mišića. Radili ga Artez iz Srbije i Lonac iz Hrvatske.



GRAD ZA PRIMJER

Moniku smo pitali koji je, prema njenom mišljenju, grad za primjer kada je „ulična umjetnost u pitanju“ i ona nam je rekla da je to Berlin.

„Berlin je odličan primjer. U pitanju je grad koji je od II svjetskog rata pretrpio zaista mnogo. Nekada je riječ bila o podijeljenom, izolovanom, sivom i sumornom gradu koji je danas pretvoren u jednu od najljepših gradova-galerija na otvorenom. Progresivnost tamošnjih vlasti i kulturne politike pretvorila je Berlin u jedan od najživopisnijih i najposjećenijih gradova na svijetu, omiljeno mjesto okupljanja mladih, te umjetnika svih profila. Berlinski zid, nekada mračna i zastrašujuća granica, simbol svega što je loše u svijetu, danas je postala omiljena turistička destinacija. Ne samo zato što je u pitanju famozni Berlinski zid nego zato što je u pitanju najduži oslikani zid na planeti Zemlji. Ko bi pri zdravoj pameti išao da šeta kilometrima duž sivog zida u centru grada, pa bio on i Berlinski? Niko. Danas, to rade svi. Danas, postoje organizovane turističke ture za to. Napušteni i zapušteni dijelovi Berlina, naselja, fabrike, ostaci nekog prošlog vremena, pretvoreni su u veličanstvene galerije i kao takvi postali veća atrakcija od Brandenburške kapije. To se zove pametno strateško planiranje i marketing – kada uzmeš neugodno i bolno istorijsko nasljeđe za glavu i za rep i okreneš ga u svoju korist“, ističe Monika Ponjavić.

Organizatori FLASTER-a pozivaju građane da im se pridruže ne samo danas, nego i svaki drugi dan dok se murali budu radili. Tu će na licu mjesta moći saznati nešto više o ovoj umjetnosti, vidjeti mural u nastajanju i popričati sa umjetnicima i organizatorima ovog događaja.

ФЛАСТЕР možete pratiti na Tviteru, odnosno na Fejsbuku.